Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić podsjetio je da postoje posebne mjere zaštite radnika u slučaju ekstremno visokih ili niskih temperatura, te da je njihova provedba zakonska obaveza poslodavaca.

Delić je u izjavi za medije naglasio kako na osnovu člana 9. Zakona o zaštiti na radu ima ovlaštenje da u vanrednim okolnostima, poput toplotnog vala, preporuči dodatne mjere radi očuvanja zdravlja zaposlenih.

Već na samom početku aktuelnog toplotnog udara, ministar je uputio preporuku svim poslodavcima u Federaciji BiH da prilagode organizaciju rada visokim temperaturama.

Konkretno, savjetuje se da radno vrijeme počinje ranije, radovi na otvorenom završavaju do podneva, a nastavak rada organizuje nakon 17 sati kada temperatura opadne.

Dodatno, preporučeno je da poslodavci, gdje god je to moguće, omoguće korištenje godišnjih odmora, plaćenog ili neplaćenog odsustva, a posebnu pažnju posvete zaštiti osjetljivih kategorija radnika.

Među osjetljivim kategorijama su hronični bolesnici, osobe s invaliditetom, radnici narušenog zdravlja, te oni koji obavljaju poslove s povećanim rizikom poput rada na otvorenom, na visini, u dubini ili u prostorima sa štetnim materijama.

Federalna i kantonalne inspekcije rada su dobile instrukcije da pojačaju nadzor nad primjenom ovih mjera, a inspektori imaju zakonska ovlaštenja da sankcionišu neposlušne poslodavce.

Ministar je posebno istakao da zaštita radnika nije stvar dobre volje, već jasna zakonska obaveza poslodavca.

Poslodavci su dužni osigurati uslove rada koji ne ugrožavaju život i zdravlje, što uključuje procjenu rizika, ličnu zaštitnu opremu, prilagođavanje radnog vremena, odmore i zaštitu osjetljivih grupa.

Zakon o zaštiti na radu predviđa kazne za prekršaje od 1.000 do 15.000 KM, a inspekcija može izreći i zabranu rada na radnom mjestu ako postoji neposredna opasnost.

Federalno ministarstvo svakodnevno obrađuje prijave o kršenju propisa i prosljeđuje ih nadležnim inspekcijama, koje su već provele nadzore na više lokacija u Federaciji.

Delić je napomenuo da određene djelatnosti, poput javnog prijevoza, energetike, policije i hitnih službi, ne mogu u potpunosti obustaviti rad, ali su poslodavci dužni primijeniti sve raspoložive mjere zaštite.

Ukoliko radnik zbog vrućine osjeti zdravstvene tegobe, dužan je o tome obavijestiti poslodavca, koji mora poduzeti odgovarajuće mjere poput preraspodjele posla, odmora ili odobrenja odsustva.

U slučaju povrede ili smrti radnika usljed nepridržavanja mjera, provodi se procedura utvrđivanja okolnosti, a ako se utvrdi propust, protiv poslodavca se pokreću sudski postupci.

Na kraju, ministar je ponovno apelovao na poslodavce da dosljedno primjenjuju mjere zaštite na radu tokom ekstremnih vrućina, naglasivši da je zaštita života i zdravlja radnika ne samo moralna, već i zakonska obaveza.