Politička analiza

Izetbegović: Bošnjaci izgubili 28 funkcija, potrebna proporcionalna zastupljenost

Izetbegović: Bošnjaci izgubili 28 funkcija, potrebna proporcionalna zastupljenost

prije 2 mjeseca
Bakir Izetbegović sjedi za stolom ispred zastava Stranke demokratske akcije (SDA) i Bosne i Hercegovine.
Bakir Izetbegović sjedi za stolom ispred zastava Stranke demokratske akcije (SDA) i Bosne i Hercegovine.
Podijeli vijest:

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović ocijenio je da se Bosna i Hercegovina nalazi u periodu ozbiljnih političkih izazova, te da predstojeći Opći izbori mogu donijeti promjenu političke konstelacije i otvoriti prostor za rješavanje nagomilanih problema.

Komentarišući otpuštanje 22 Bošnjaka iz mostarskog komunalnog preduzeća, Izetbegović je istakao da je SDA demonstrativno napustila Gradsko vijeće Mostara zbog načina na koji HDZ upravlja gradom, te da se godinama provodi politika kojom se mijenja nacionalna struktura zaposlenih – kad god Bošnjak ode u penziju, na njegovo mjesto dolazi Hrvat. Ovo je, kako je rekao, tihi proces koji jača aparthejd i stvara situaciju poput one u Stocu gdje su Bošnjaci potpuno obespravljeni. Podsjetio je i na pokušaj prijenosa vlasništva Elektroprivrede BiH na Elektroprivredu HZHB, očekujući da će sud dati konačnu riječ. Trajno rješenje vidi u donošenju zakona o proporcionalnoj zastupljenosti, koji SDA nije uspjela provesti na nivou FBiH zbog nedostatka političke podrške. Izetbegović tvrdi da su Bošnjaci nezastupljeni na svim nivoima vlasti, te da bi takav zakon spriječio slične situacije.

Na pitanje mogu li izbori donijeti promjene, odgovorio je potvrdno, naglasivši da je potrebno ojačati stranke koje su se suprotstavljale politici popuštanja koju je vodila Trojka. Podsjetio je da je probosanski blok nakon izbora imao većinu u Mostaru, ali su dvije vijećnice napustile blok i omogućile HDZ-u da preuzme vlast. Kritizirao je aktuelnu vlast, ocijenivši da je njen mandat obilježen zastojem i brojnim aferama poput „Sky”, „Black Tie” i „Spengavanje”, za koje nije bilo političke odgovornosti.

Govoreći o međunarodnom položaju BiH, rekao je da je država zaustavljena na evropskom i NATO putu, te da nije bila pozvana na NATO samit dok zemlje regiona potpisuju strateška partnerstva. Istakao je i zastoj u realizaciji Plana rasta i izgradnji Koridora Vc, zbog sumnji na korupciju u JP Autoceste FBiH, te optužio vlast da brani postojeću upravu umjesto da omogući nastavak gradnje, ostavljajući građane bez autoputa.

O političkim prilikama u Republici Srpskoj, Izetbegović smatra da bi promjena vlasti mogla utjecati na odnose na državnom nivou, ali da je opozicija u RS-u oslabila vlastiti potencijal zbog međusobnih sukoba. Konkretno, kritizirao je Vukanovića zbog infantilne politike i ocijenio da bi, uz Stanivukovića, zajednički nastup donio više od 50 posto glasova, ali da ovako pomažu Dodiku da ostane na vlasti. Što se tiče inicijative za zabranu zastave Armije RBiH u RS-u, rekao je da je to dio šire strategije relativiziranja ratnih zbivanja i prebacivanja težišta na bošnjačku stranu. Napomenuo je da postoje međunarodne presude za ratne zločine i da BiH ima vlastito pravosuđe, te da je Haški tribunal već rekao svoje.

Izetbegović je kritizirao i međunarodno lobiranje Milorada Dodika, koje se oslanja na islamofobiju i ogromna finansijska sredstva, što sada daje rezultate. Podsjetio je da se nakon formiranja vlasti govorilo da Dodik više neće imati problem sa SDA, ali da se to nije obistinilo, te da je međunarodna pozicija BiH slabija nego prije.

Govoreći o Uredu visokog predstavnika, istakao je da je ta funkcija neophodan dio Dejtonskog sporazuma – osigurač sistema koji je korišten više od 800 puta. Smatra da BiH mora uspostaviti vlastite mehanizme za sprječavanje blokada institucija, te da ne može biti prihvatljivo da pojedinci primaju plate, a blokiraju državu. O izboru novog visokog predstavnika rekao je da ime nije presudno; dok se Amerika i Evropa ne dogovore o odnosu prema BiH, svakome će biti teško. Pozvao je SAD da ponovo preuzmu aktivniju ulogu.

Komentirajući Rezoluciju Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH, rekao je da ona nije toliko opasna kao dugoročni plan srpske strane da dio BiH pripoji Srbiji, ali da je uvredljiva za Bošnjake. Mišljenja je da su se i Srbija i Hrvatska kroz istoriju previše miješale u unutrašnja pitanja BiH, te da bi trebale ostaviti BiH na miru, jer su Bošnjaci, Srbi i Hrvati stoljećima živjeli zajedno i mogu se lakše dogovoriti bez vanjskih intervencija. Što se tiče zahtjeva hrvatskih političkih predstavnika o izboru člana Predsjedništva, naveo je da se to može riješiti samo izmjenama Ustava, dok Bošnjaci traže provedbu postojećeg Ustava, prema kojem su im uskraćene 28 pozicije u institucijama.

Izetbegović je izrazio očekivanje da će se HDZ jasnije politički opredijeliti i neće saradivati sa SNSD-om, koji stvara probleme zemlji. Ocijenio je da sadašnja saradnja ne doprinosi poboljšanju odnosa Bošnjaka i Hrvata, te da je potrebna relaksacija, a ne zajednički potezi kakvi se vide u Mostaru i Stocu. Govoreći o mogućim koalicijama nakon izbora, rekao je da priželjkuje saradnju sa strankama koje su se protivile politikama Trojke. Podsjetio je da je ranije predlagao formiranje četvorke kao alternative, ali je dobio javnu odbijenicu, te se nada da okolnosti neće natjerati na treći put.

Na kraju, osvrnuo se na dijasporu, istakavši da se BiH prema svojim građanima u inostranstvu ne smije odnositi samo u vrijeme izbora. Podsjetio je na uspješnu kampanju registracije birača 2022. godine, koja je dala najbolji rezultat, te ocijenio da dijaspora predstavlja jedan od najvećih razvojnih potencijala – finansijski, lobistički i znanjem. BiH mora institucionalno i stalno raditi s dijasporom, jer je to dodatni motor koji nije dovoljno iskorišten. Zaključio je da predstojeći izbori mogu donijeti promjene ako se svi akteri nauče na greškama iz prošlosti i pokažu pamet i odgovornost.

   Tagovi