Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH, ocijenio je u Zagrebu da Rezolucija o Hrvatima u BiH, usvojena u Saboru, nosi duh Dejtonskog sporazuma, naglašavajući da je ravnopravnost hrvatskog naroda ustavna kategorija.

Rezoluciju je inicirao Domovinski pokret, a vladajuća većina je podržala dokument koji u devet tačaka traži od hrvatske vlade da nastavi zalagati se za punu političku ravnopravnost Hrvata u BiH.

Dokument se fokusira na reformu političkog sistema koja bi omogućila poštene izbore, gdje bi svaki konstitutivni narod mogao izabrati svoje legitimne predstavnike.

Trenutno se hrvatski i bošnjački članovi Predsjedništva biraju u Federaciji BiH, gdje su bošnjački birači znatno brojniji od hrvatskih.

Čović uvjeren u pobjedu kandidatkinje HDZ-a

Čović je podsjetio da je dosad četiri puta, zahvaljujući većinskim bošnjačkim glasovima, za hrvatskog člana Predsjedništva izabran Željko Komšić, koji se na predstojećim izborima ne može ponovo kandidirati.

Izrazio je uvjerenje da će kandidatkinja HDZ-a BiH DaRihanna Filipović ove godine osigurati legitimnog predstavnika Hrvata, što smatra temeljem dugoročne stabilnosti BiH.

HDZ BiH ističe da Filipović ima realne šanse za pobjedu, jer su ranije brojniji Bošnjaci često preglasavali Hrvate.

Osim nje, u utrci su i kandidat hrvatske opozicione petorke Zdenko Lučić te Slaven Kovačević iz Demokratske fronte.

Čović je zahvalio na donošenju rezolucije, istakavši da je poštivanje jednakopravnosti naroda ključno za evropski put BiH i njenu unutrašnju stabilnost, te vjeruje da i Bošnjaci to razumiju.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković složio se da je riječ o važnom dokumentu koji potvrđuje podršku BiH u procesu evropskih integracija.

Bošnjački političari su, međutim, izrazili nezadovoljstvo. Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, ocijenio je da rezolucija predstavlja miješanje u unutrašnje poslove i kršenje međunarodnog prava.

Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković izjavio je kako Hrvati u BiH imaju više prava nego što im zakonski pripada, dodajući da su to pravo izborili na štetu bošnjačkog naroda, što će dokazati na konferenciji u Sarajevu 5. augusta.

Opći izbori u BiH zakazani su za 4. oktobar, a Čović je uvjeren da će Hrvati dobiti podršku.

Komentirajući saradnju s Miloradom Dodikom, Čović je rekao da je on izabrani predstavnik Republike Srpske i kao takav partner, bez obzira na razlike.

Energetska saradnja

Jandroković je istakao da je BiH treća po vrijednosti hrvatskih investicija, a robna razmjena prošle je godine premašila četiri milijarde eura. Ključni projekat je Južna plinska interkonekcija.

Projekt ima za cilj povećanje sigurnosti opskrbe i smanjenje ovisnosti o ruskom plinu, a podržava ga i američka vlada. Predviđa povezivanje BiH s hrvatskim plinskim sistemom i LNG terminalom na Krku.

Hrvatska je već osigurala sredstva za izgradnju 74 kilometra plinovoda do granice, a očekuje se da i BiH ispuni svoj dio obaveze.

Čović je potvrdio da slijede operativni koraci, jer je partner odabran i sporazum potpisan, te izrazio nadu da će proces nastaviti i nakon izbora.

Istakao je da ovaj projekat donosi novu dimenziju saradnje sa SAD-om, koja, iako je pružala pomoć, do sada nije investirala u BiH.

Plinsku infrastrukturu u Hrvatskoj bi trebao graditi Plinacro, dok je u BiH za to zadužena američka privatna kompanija AAFS Infrastructure and Energy, povezana s administracijom Donalda Trumpa.

Tokom posjete, Jandroković i Čović obići će LNG terminal Krk-Omišalj, ključnu tačku južne plinske interkonekcije.