Danas se u Sarajevu održava sjednica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), a ključno pitanje jeste hoće li Bosna i Hercegovina konačno dobiti novog visokog predstavnika. Zbog neslaganja između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih partnera, ishod je i dalje neizvjestan.

– To je pitanje za Upravni odbor PIC-a. Oni trebaju imenovati kandidata i nadamo se da će to i učiniti do roka koji su odredili, a ako ne do tada, onda uskoro nakon toga – izjavio je vršilac dužnosti visokog predstavnika u BiH Louis J. Crishock.

U međuvremenu, u Bruxellesu su ministri vanjskih poslova zemalja Evropske unije razgovarali i o Bosni i Hercegovini.

– Što se tiče BiH, ministre sam informisala o svojoj posjeti, kao i o razvoju događaja u vezi s imenovanjem novog visokog predstavnika. Odlučni smo da imamo evropskog kandidata koji može pomoći da se zemlja približi EU – poručila je visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

Trenutno Ured visokog predstavnika privremeno vodi Crishock. Dok je Washington podržavao imenovanje italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija, većina evropskih država nije prihvatila taj prijedlog, već su predložile francuskog diplomatu Renéa Troccaza.

Pojavile su se spekulacije da su francuski predsjednik Emmanuel Macron i italijanska premijerka Giorgia Meloni na sastanku 25. juna razmatrali rješenje po kojem bi Italijan vodio OHR prve dvije godine, a zatim Francuz naredne dvije godine.

Mediji također navode da se fokus pregovora pomjerio na druga dva kandidata – italijanskog diplomatu Maurizija Massarija i Danca Petera Sorensena.

Massari je iskusni diplomata s više od četiri decenije rada u međunarodnim odnosima, a bio je i stalni predstavnik Italije pri Ujedinjenim nacijama.

Sorensen je dobro poznat na Zapadnom Balkanu, jer je od 2011. do 2014. godine bio šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u Sarajevu. Trenutno obavlja funkciju specijalnog predstavnika Unije za dijalog Beograda i Prištine.

Do jučer nije bilo potvrde da su Bruxelles i Washington postigli dogovor, što znači da bi Crishock mogao nastaviti obavljati dužnost v.d. visokog predstavnika. Ipak, moguć je i preokret.

Uoči sjednice ambasadora PIC-a, Ruska Federacija je osporila legitimitet aktuelnog rukovodstva OHR-a.

– Nikakva ovlaštenja u smislu Dejtonskog sporazuma takozvani vršilac dužnosti visokog predstavnika ne posjeduje. Takva ovlaštenja mogu biti data samo legitimnom visokom predstavniku, čiju je kandidaturu odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a. Pokušaji zapadnih predstavnika u Upravnom odboru PIC-a da Crishocka predstave kao privremenog visokog predstavnika nemaju pravni osnov – poručili su iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova, iako je sam Crishock ranije izjavio da ima pune ovlasti visokog predstavnika, uključujući i korištenje bonskih ovlasti.