Druga tačka sporazuma nalaže da obje zemlje poštuju suverenitet i teritorijalni integritet jedna druge te da se uzdrže od miješanja u unutrašnje poslove. Iran je izuzetno nepovjerljiv prema Trumpu, koji je u posljednjih godinu dana dva puta napadao usred pregovora. Spremnost Teherana na kompromis mogla bi zavisiti i od vrhovnog vođe ajatolaha Mojtabe Khameneija, koji se smatra tvrđom linijom u odnosu na svog oca, ubijenog u američko-izraelskom napadu. SAD su također sumnjičave i prate da li ih Iran vuče za nos, kako su Trumpovi savjetnici već iskusili.

Sat je počeo otkućavati čim je mastilo na papiru osušeno. Treća tačka dokumenta obvezuje obje strane da pregovaraju i postignu konačni dogovor u roku od najviše 60 dana, a taj rok se može produžiti samo uz obostranu saglasnost. Profesor Univerziteta Johns Hopkins Steven David smatra da je malo vjerovatno da će američko-iranski sporazum u predloženom roku proizvesti sveobuhvatni dogovor, nazivajući to „ludilom“. On je sugerisao da je Trump bio pod pritiskom da okonča sukob koji je pojačao ekonomske pritiske uoči novembarskih izbora. „Očito je predsjednik Trump bio zabrinut da je rat s Iranom vrlo nepopularan među američkom javnošću“, dodao je. „Bio je pod velikim pritiskom da sklopi dogovor s Iranom koji bi Sjedinjenim Državama omogućio da proglase pobjedu i zaustave sukob.“