Azijske berze zabilježile su snažan rast u ponedjeljak, dok je dolar oslabio, a cijene nafte pale nakon vijesti da su Sjedinjene Države postigle mirovni dogovor s Iranom, što je podstaklo apetit za rizikom i smanjilo inflatorne pritiske na globalnom nivou.

Pakistanski premijer Shehbaz Sharif objavio je u ponedjeljak ujutro na društvenim mrežama da je dogovor postignut, dok je predsjednik Donald Trump izjavio da sporazum uključuje otvaranje strateškog Hormuškog tjesnaca, ali bez dodatnih pojedinosti.

Iran je poručio da će saobraćaj kroz tjesnac regulisati zajedno s Omanom, što bi moglo predstavljati udarac pravilima slobodne trgovine i sugerisati uvođenje neke vrste takse za brodove.

„Nedostatak detalja, posebno o slobodi plovidbe, jeste zabrinjavajući, ali ne bi trebalo da ograniči tržišta danas jer se apetit za rizikom povećava“, izjavio je Sean Callow, viši analitičar za devize u ITC Markets.

„Mogućnost trajnog pada cijena energije mijenja narativ za centralne banke neposredno prije niza odluka o monetarnoj politici.“

Vijest će donijeti olakšanje brojnim centralnim bankama koje se sastaju ove sedmice, smanjujući pritisak da pooštre politiku kako bi spriječile rast inflatornih očekivanja izazvanih energijom.

Tržišta su već uračunala vjerovatni dogovor, ali je potvrda bila dovoljna da cijena Brent nafte padne za četiri posto na 83,80 dolara po barelu, daleko od majskog vrha od 126,41 dolara.

Američka sirova nafta pala je za 4,3 posto na 81,23 dolara po barelu, ali je i dalje iznad nivoa od 67 dolara na kojem se kretala prije početka rata.

Fjučersi S&P 500 porasli su za 0,8 posto, dok su fjučersi Nasdaq skočili 1,4 posto usred opšteg rasta rizične imovine. Nikkei fjučersi su porasli dva posto na 68.685 bodova, znatno iznad petkovog zatvaranja od 66.020 bodova.

Centralne banke SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Japana, Australije, Švicarske, Švedske, Norveške i Rusije sastaju se ove sedmice, a Japan se smatra jedinim koji bi ovog puta mogao podići kamatne stope.

Očekuje se da će Federalne rezerve u srijedu ostaviti kamatne stope na nivou od 3,50 do 3,75 posto na prvom sastanku predsjednika Kevina Warsha. Izjava, ekonomske projekcije i konferencija za medije biće pomno analizirani zbog mogućih signala da Fed napušta svoju ekspanzivnu orijentaciju, budući da zvaničnici postaju sve jastrebiji po pitanju inflacije.

Investitori su brzo smanjili vjerovatnoću povećanja kamata ove godine, pri čemu su decembarski fjučersi porasli za četiri tika. Potez već u oktobru sada se procjenjuje na oko 40 posto.

Porasli su i fjučersi na trezorske obveznice, zahvaljujući nadama da će cijene nafte trajno pasti i smanjiti rizike za inflaciju. Fjučersi na desetogodišnje obveznice porasli su za deset tikova.

Pad prinosa i opšte poboljšanje raspoloženja gurnuli su američki dolar naniže, pri čemu je euro porastao 0,4 posto na 1,1608 dolara. Dolar je pao 0,2 posto u odnosu na jen na 159,93, dok je sterling ojačao 0,3 posto na 1,3446 dolara.

Očekuje se da će Banka Engleske u četvrtak zadržati kamate na 3,75 posto i tokom 2026. godine, pri čemu kreatori politike ne žure s pooštravanjem. Podjela glasova u BoE i izvještaj o monetarnoj politici biće od interesa.

Najvažniji britanski podaci uključuju inflaciju za maj, maloprodaju i aprilske podatke o zaposlenosti. Četvrtak će biti praćen i izborima u Makerfieldu, gdje bi pobjeda laburističkog gradonačelnika Andyja Burnhama mogla pokrenuti borbu za rukovodstvo protiv premijera Keira Starmera.

Na tržištima roba, pad prinosa pomogao je zlatu, koje ne donosi kamatu, da poraste 1,4 posto na 4.280 dolara po unci.