Pitanja nuklearnog programa biće ostavljena za kasnije razgovore. SAD želi dogovor koji bi spriječio Iran da ikada razvije nuklearno oružje, dok Teheran tvrdi da to ne želi.

Uklanjanje sankcija, odmrzavanje iranske imovine i zaustavljanje izraelskih napada na Liban ključni su zahtjevi Teherana. Izvor nije naveo šta bi Iran mogao ponuditi zauzvrat. Iz Washingtona nije bilo hitnog odgovora.

Iranska novinska agencija Mehr javlja da uslovi uključuju i druge ključne američke ustupke, poput obaveze povlačenja snaga iz okoline Irana i izrade plana za obnovu razrušene iranske ekonomije.

Prema izvještaju Mehera, SAD i njeni saveznici moraju podnijeti planove za obnovu Irana vrijedne najmanje 300 milijardi dolara.

Ovaj sporazum nazvan je “Great Settlement”.

Trumpova najava dogovora, samo nekoliko sati nakon što je prijetio da će “jako udariti” Iran, izazvala je rast globalnih dionica i pad cijena nafte u petak. Cijena Brent sirove nafte pala je za više od dva posto u jutarnjem trgovanju u Evropi.

Tokom rata, koji je počeo 28. februara američkim i izraelskim udarima na Iran, Trump je više puta objavljivao da je dogovor blizu, ali do njega nikada nije došlo.

Međutim, tržišta su se ohrabrila vjerujući da njegove posljednje riječi označavaju kraj posebno napetog perioda eskalacije, koji je počeo razmjenom vatre između Irana i Izraela prvi put od aprila, a nastavljen kroz dva dana američkih udara na Iran i iranskog uzvraćanja vatre na američke baze u regionu.

Trump je izjavio da će tjesnac biti zvanično otvoren čim potpišemo, što bi moglo biti uskoro, vrlo brzo, možda vikendom u Evropi, dodajući da će Vance prisustvovati potpisivanju. Nije iznosio više detalja.

Na pitanje da li je iranski vrhovni vođa ajatolah Mojtaba Khamenei odobrio dogovor, Trump je odgovorio: “Razumijem da je odgovor potvrdan.”