Posebna pažnja posvećena je američkom sporu protiv Evropske unije, jednog od najvećih trgovinskih partnera SAD.

Izvještaj USTR-a kritikovao je EU uredbu o prisilnom radu, koja stupa na snagu u decembru 2027. godine.

Ona postavlja viši standard za dokazivanje prekršaja nego američka pravila i zahtijeva da vlasti utvrde osnovanu sumnju prije poduzimanja mjera.

Evropska komisija saopćila je da su carine neopravdane, ističući posvećenost trgovinskom sporazumu sklopljenom prošle godine s Washingtonom, kojim je stopa američkih carina na većinu EU proizvoda ograničena na 15 posto.

Međunarodna organizacija za ljudska prava Walk Free navodi da nijedna zemlja G20 ne čini dovoljno u borbi protiv prisilnog rada u odnosu na svoje bogatstvo.

Prema podacima Walk Free, SAD su među deset zemalja s najvećim brojem ljudi koji žive u modernom ropstvu.

Zamjenik generalnog sekretara Međunarodne trgovinske komore Andrew Wilson izrazio je zabrinutost zbog “proizvoljne prirode” carina.

“Nema smisla ako je cilj unaprijediti kontrolu nad modernim ropstvom”, rekao je, dodajući da će planirane mjere EU, jednom implementirane, biti šire od američkih.

“EU režim bi mogao imati širi tržišni doseg jer pokriva uvoz, proizvode prodane u EU i izvoz iz EU.”

Sebastian Ruenz, stručnjak za ESG i lance snabdijevanja iz advokatske firme Taylor Wessing, složio se da okvir EU nije toliko slab koliko Washington sugerira.

EU zabrana pokriva proizvode proizvedene prisilnim radom širom svijeta, bez obzira na zemlju porijekla.

“Bit će strukturno daleko sveobuhvatnija od američkog zakona”, rekao je, napominjući da su Njemačka s Aktom o dužnoj pažnji u lancima snabdijevanja i Francuska sličnim zakonom već uspostavile nacionalne standarde u vezi s prisilnim radom.