Sjedinjene Američke Države su jasno stavile do znanja da bi mogle smanjiti svoje učešće u međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini, nakon što zemlje članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) nisu uspjele da se dogovore oko imenovanja novog visokog predstavnika. Dvodnevni samit u Sarajevu završen je bez odluke o nasljedniku Christiana Schmidta, koji je ranije najavio odlazak zbog privatnih razloga.

Nedostatak konsenzusa izazvao je oštru osudu iz Washingtona. Ambasada SAD u Sarajevu je na društvenim mrežama izrazila razočaranje zbog, kako navode, nemogućnosti evropskih saveznika da se usaglase oko jedinstvenog kandidata.

Ambasada je posebno naglasila podršku italijanskom diplomati Antoniju Zanardiju Landiju, kojeg je američka strana smatrala najprikladnijim izborom za novog visokog predstavnika.

„Sjedinjene Države primaju na znanje da evropski partneri nisu uspjeli postići saglasnost oko evropskog kandidata i žao nam je što su te razlike spriječile Vijeće za implementaciju mira da ispuni obavezu izbora novog visokog predstavnika“, stoji u saopćenju ambasade.

Upozorenje je bilo još snažnije kada su iz Washingtona poručili da bi američka administracija mogla preispitati cjelokupni angažman u BiH. „Evropska neodlučnost i činjenica da PIC nije odradio svoj posao prema Bosni i Hercegovini primoravaju SAD da razmotre svoju ulogu u postojećem međunarodnom prisustvu u zemlji“, naveli su iz ambasade.

Iako nije precizirano šta bi to preispitivanje podrazumijevalo, ova izjava predstavlja jedno od najozbiljnijih upozorenja upućenih međunarodnim partnerima u vezi s funkcioniranjem mehanizama uspostavljenih nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Prema pisanju regionalnih i lokalnih medija, članice PIC-a su ostale podijeljene između dva kandidata. Dok su Sjedinjene Države zagovarale imenovanje Antonija Zanardija Landija, više evropskih zemalja je podržalo francuskog diplomatu Renea Trocaa.

Izvori bliski pregovorima tvrde da su pojedine članice Evropske unije stale iza Trocaa kako bi zadržale snažan evropski uticaj u BiH, u vrijeme kada ponovo raste zabrinutost za političku stabilnost Zapadnog Balkana.

Razmimoilaženja među zapadnim partnerima dovela su do zastoja u izbornom procesu, ostavljajući otvorenim pitanje ko će naslijediti Christiana Schmidta na jednoj od najvažnijih međunarodnih funkcija u državi.

Christian Schmidt, njemački političar koji funkciju visokog predstavnika obavlja od 2021. godine, najavio je ostavku iz privatnih razloga. Međutim, pojedini regionalni mediji posljednjih mjeseci spekulišu da je njegova odluka možda povezana s političkim nesuglasicama između Washingtona i evropskih saveznika, kao i različitim viđenjima buduće uloge međunarodne zajednice u BiH.

Schmidtov mandat obilježile su kontroverzne odluke, uključujući korištenje bonskih ovlasti za nametanje izmjena zakona i intervencije u politički sistem, što je izazvalo različite reakcije domaćih i međunarodnih aktera.

Za sada nije poznato kada bi se PIC mogao ponovo sastati po pitanju izbora novog visokog predstavnika, niti da li će evropske zemlje i SAD uspjeti da usklade stavove oko zajedničkog kandidata.

Ostaje nejasno i kakve bi posljedice mogla imati američka najava o mogućem smanjenju ili redefiniranju uloge u međunarodnom prisustvu u BiH, posebno u trenutku kada međunarodna zajednica upozorava na političke tenzije i izazove u radu državnih institucija.

Neuspjeh postizanja dogovora unutar PIC-a otvorio je nova pitanja o budućnosti funkcije visokog predstavnika, ulozi međunarodne zajednice u BiH i odnosima između Washingtona i evropskih prijestolnica kada je riječ o stabilnosti Zapadnog Balkana.