Medicinske preporuke

Antibiotici i vakcinacija: Kako terapija utiče na djelotvornost vakcine

Antibiotici i vakcinacija: Kako terapija utiče na djelotvornost vakcine

prije 2 sedmice
Podijeli vijest:

Vakcinacija predstavlja jedan od najvećih dostignuća savremene medicine, jer je u proteklih stotinu godina spasilo milione života i znatno smanjilo pojavu mnogih zaraznih bolesti koje su nekada izazivale velike epidemije s visokom smrtnošću.

U nastavku saznajte kakva je veza između antibiotika i vakcinacije.

Osnovni princip vakcinacije počiva na stimulaciji imunološkog sistema da prepozna određeni uzročnik bolesti i razvije zaštitni odgovor prije nego što osoba dođe u kontakt sa stvarnom infekcijom.

Zahvaljujući vakcinama, bolesti poput velikih boginja gotovo su iskorijenjene, dok su dječja paraliza, difterija, tetanus, ospice i mnoge druge zarazne bolesti postale znatno rjeđe nego u prošlosti.

Vakcine sadrže oslabljene ili inaktivirane uzročnike bolesti, odnosno njihove dijelove koji podstiču imunološki sistem na stvaranje antitijela i memorijskih ćelija, što omogućava brzu odbranu organizma u slučaju budućeg kontakta s infekcijom.

Iz tog razloga vakcinacija ne štiti samo pojedinca, već doprinosi i kolektivnom imunitetu, čime se smanjuje širenje zaraza u zajednici.

Antibiotici su lijekovi namijenjeni liječenju bakterijskih infekcija, a djeluju tako što uništavaju bakterije ili sprječavaju njihov rast i razmnožavanje. Važno je naglasiti da antibiotici ne djeluju na viruse, pa stoga nisu djelotvorni kod prehlade, gripe, većine virusnih upala grla ili drugih virusnih bolesti.

Jedno od čestih pitanja pacijenata jeste može li se osoba vakcinisati ako trenutno uzima antibiotik ili ga je nedavno završila. U većini slučajeva sama terapija antibioticima nije razlog za odlaganje vakcinacije.

Ključni faktor nije antibiotik sam po sebi, već zdravstveno stanje zbog kojeg je propisan. Ako osoba ima blagu bakterijsku infekciju, poput upale srednjeg uha, sinusitisa ili infekcije mokraćnog sistema, i dobrog je općeg stanja, Vakcinacija se najčešće može provesti prema planu.

Međutim, postoje situacije u kojima ljekar može preporučiti odgodu vakcinacije. To se prvenstveno odnosi na osobe s umjerenom ili teškom akutnom bolešću, posebno ako je prisutna visoka temperatura, izražena slabost, ozbiljna infekcija ili hospitalizacija.

U takvim slučajevima Vakcinacija se obično odlaže dok se zdravstveno stanje ne stabilizira, ne zato što bi vakcina bilo opasno, već zato što bi simptomi osnovne bolesti mogli otežati procjenu nuspojava ili dodatno opteretiti organizam.

Odgoda se razmatra kod visoke temperature, teških bakterijskih infekcija koje zahtijevaju bolničko liječenje, ozbiljno narušenog općeg stanja, određenih stanja s teškom imunosupresijom te nakon individualne procjene ljekara.

Kod blagih infekcija bez značajnog pogoršanja općeg stanja vakcinacija se najčešće ne mora odgađati.

Posljednjih godina sve više se istražuje moguća povezanost antibiotika, crijevnog mikrobioma i imunološkog odgovora na vakcine. Crijevni mikrobiom sastoji se od milijardi bakterija u probavnom sistemu koje imaju važnu ulogu u razvoju i regulaciji imunološkog sistema.

Budući da antibiotici mogu privremeno promijeniti sastav crijevne flore, naučnici su pretpostavili da bi kod nekih osoba mogli djelimično utjecati na intenzitet imunološkog odgovora nakon vakcinacije.

Kada antibiotici značajno izmijene sastav mikrobioma, posebno nakon dugotrajne ili širokospektralne terapije, teorijski može doći do slabije stimulacije određenih dijelova imunološkog sistema.

Neka istraživanja su pokazala da izražene promjene crijevnog mikrobioma mogu biti povezane s nešto slabijim odgovorom na pojedina vakcine, ali je taj učinak uglavnom blag i nije dovoljno velik da bi se zbog njega rutinski odgađala vakcinacija.

Kod većine ljudi imunološki sistem i dalje razvija odgovarajuću zaštitu uprkos primjeni antibiotika.

Zbog toga savremene preporuke naglašavaju da antibiotska terapija sama po sebi nije kontraindikacija za Vakcinacija. Odluka o eventualnoj odgodi temelji se prvenstveno na težini bolesti i općem zdravstvenom stanju osobe, a ne na činjenici da uzima antibiotik.

U slučaju nedoumice uvijek je najbolje konsultovati ljekara koji može procijeniti je li određeno vakcina potrebno primijeniti odmah ili ga je prikladnije kratkotrajno odgoditi do potpunog oporavka.

   Tagovi