Na sigurnosnom forumu u Singapuru, Malezija je uputila oštre kritike na račun velikih sila zbog, kako navodi, izostanka njihove reakcije na otkazivanje sporazuma s Norveškom o nabavci sistema navođenih projektila za mornaricu.

Između dvije zemlje izbio je diplomatski spor nakon što je Oslo povukao izvozne dozvole za određene tehnologije, što je dovelo do urušavanja dogovora.

Norveška tvrdi da ta odluka nije bila usmjerena protiv Malezije, ali Kuala Lumpur i dalje traži nadoknadu od norveške kompanije Kongsberg Defence & Aerospace u iznosu većem od 251 milion dolara.

Ministar odbrane Malezije Mohamed Khaled Nordin, obraćajući se učesnicima Šangri-la dijaloga, osudio je nedostatak snažne osude drugih zemalja onoga što je nazvao “norveškom jednostranom odlukom”.

“‘Niko nije ozbiljno doveo u pitanje integritet ugovora niti tražio odgovornost. Ova zaglušujuća tišina šalje opasnu poruku da su neke zemlje jednostavno iznad kontrole'”, izjavio je ministar.

Mohamed Khaled je također ukazao na dvostruke standarde u primjeni međunarodnog prava, ističući razliku u postupanju prema “zemljama u razvoju” i “moćnim državama i njihovim saveznicima”, te dodao da Malezija sada pregovara s “pravim partnerima” o kupovini raketa.

Norveška je saopćila da su povlačenja dozvola isključivo posljedica primjene propisa o kontroli izvoza, te da im je žao što je to utjecalo na Maleziju.

Ministarstvo vanjskih poslova Norveške nije moglo komentarisati pojedinačne ugovore zbog strogih klauzula o povjerljivosti.

Mohamed Khaled je ranije ovog mjeseca potvrdio da je malezijska vlada uputila zahtjev kompaniji Kongsberg za naknadu “direktnih i indirektnih troškova”.

Premijer Anwar Ibrahim također je izrazio “odlučan prigovor” na “neprihvatljivu” odluku u telefonskom razgovoru s norveškim premijerom Jonasom Gahr Storeom.

Anwar je upozorio da će ta odluka “imati ozbiljne posljedice po borbenu spremnost malezijske odbrane i program modernizacije ratnih brodova LCS”.

Program LCS, odobren u Maleziji 2011. godine s početnim ugovorom vrijednim šest milijardi ringita (1,5 milijardi dolara), predviđao je izgradnju šest brodova.

Međutim, ugovor je bio opterećen optužbama za loše upravljanje i rast troškova, te je ponovo pokrenut 2023. nakon vladine revizije, pri čemu je broj brodova smanjen na pet.

Isporuka prvog plovila, koja je prvobitno planirana za avgust, pomjerena je za decembar zbog kašnjenja u isporuci opreme i dodatnih prepravki, naveli su izvori iz lokalnih medija.