Osuđeni za ratne zločine Damir Došen na društvenoj mreži Facebook je vrijeđao žrtve iz Prijedora pogrdnim nazivima i poricao da su u tom gradu postojale bijele trake, dok predstavnici udruženja logoraša ističu da nije prvi koji negira zločine, prenose podaci portala Detektor.

Došen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osuđen na pet godina zatvora nakon što je priznao krivicu za ulogu vođe smjene u logoru Keraterm u Prijedoru 1992. godine.

Tokom suđenja u oktobru 2001. godine izrazio je kajanje i rekao da mu je žao svih koji su patili, porodica koje su ostale bez najmilijih i djece bez očeva, te je istakao da su mu komšije bile zatvorene samo zato što nisu bile srpske nacionalnosti.

Na Facebook profilu korisnika Deana Dekija, pod objavom o Prijedoru, korisnik profila Damir Kain Došen je odgovorio na jedan komentar tvrdnjom da su “bijele trake izmišljene”, te je upotrijebio pogrdne riječi za Bošnjake.

U komentaru je naveo da su bijele trake izmišljotine i laži koje se ponavljaju poput papagaja, te zatražio dokaz o njihovom postojanju, tvrdeći da ih nema i da su se ljudi sami prijavili da budu uhapšeni i odvedeni u tvornicu keramičkih pločica zbog napada na srpsku vojsku i policiju.

Haške presude su potvrdile da je u pogonima fabrike keramičkih pločica “Keraterm” djelovao logor u Prijedoru, koji je osnovao Krizni štab nakon napada srpskih snaga na sela naseljena nesrpskim stanovništvom. Prema presudama, zatočenici su u logor počeli pristizati oko 25. maja 1992, a logor je zatvoren početkom augusta iste godine, pri čemu je veliki broj logoraša ubijen i mučen.

Mirsad Duratović iz Udruženja logoraša “Prijedor '92” za Detektor je izjavio da nije iznenađen ovakvim ponašanjem i da svi osuđeni po povratku iz Haaga negiraju zločine.

Istakao je da su se u Haagu vjerovatno dodvoravali Tribunalima kako bi dobili blaže kazne, a sada se dodvoravaju lokalnom stanovništvu.

Duratović je dodao da je priznanje zločina bilo uslovljeno drugim stvarima, odnosno da su osuđeni, da bi dobili manje kazne, morali imenovati druge saučesnike u zločinima u kojima su i sami učestvovali. Sada, kako kaže, negiraju sve kako bi se opravdali pred svojim narodom i saborcima.

Haški tribunal je u najmanje dvije pravosnažne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da, u znak lojalnosti srpskim vlastima, izvjesi bijele plahte ispred kuća i nosi bijele trake na rukama. Također je utvrđeno da je tokom rata u Prijedoru ubijeno nekoliko hiljada ljudi, a kroz logore su prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata.

Bijele trake kao sudski utvrđena činjenica ranije su negirale i različite grupe iz Prijedora, poput “Samopoštovanja” i “Principa”, koje su uticale na zabranu mirne šetnje povodom Dana bijelih traka, te su kontinuirano poricale postojanje traka i etiketirale aktiviste koji se bore za izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora.

Aleksandar Knjeginjić, također ranije osuđen za zločine u Prijedoru, prošle je godine pokrenuo peticiju protiv Dana bijelih traka u ovom gradu. Protiv njega je podnesena prijava, ali Tužilaštvo BiH još nije donijelo odluku.