Munichski ekonomski institut izazvao je žestoke polemike prijedlogom da se znatno skrati period isplate takozvanog kurzarbajtergelda, naknade za skraćeno radno vrijeme, što bi moglo ozbiljno utjecati na radnička prava u Njemačkoj.

Njemačka privreda istovremeno se bori s nedostatkom radne snage i potrebom za reformama, a stručnjaci vjeruju da bi izmjene u sistemu mogle potaknuti veću pokretljivost zaposlenika i olakšati prelazak iz kriznih sektora u one kojima radnici nedostaju.

Ekonomisti ističu da postojeći sistem naknada umanjuje motivaciju radnika za traženje novog posla, navodeći da su u pojedinim granama velike nezaposlenosti, dok druge oskudijevaju s radnicima. Predlažu da država prestane dugoročno subvencionirati radna mjesta u opadajućim industrijama, a podsjećaju da se kurzarbajtergeld trenutno isplaćuje najviše 24 mjeseca, dok je prije 2019. maksimum bio upola kraći – 12 mjeseci.

U sklopu prijedloga, veće naknade dobijali bi samo oni koji se prekvalifikuju ili prelaze u deficitarne grane. Institut također predlaže nepovoljne mjere poput strožih uvjeta za prijevremeno penzionisanje i ukidanja pojedinih poreskih olakšica za bračne parove, za koje smatra da obeshrabruju puno radno angažiranje žena.

Kurzarbajtergeld jeste državna pomoć koju njemačka služba za zapošljavanje isplaćuje radnicima kada kompanije privremeno smanje obim posla. Radnici bez djece dobijaju 60 posto izgubljene neto plaće, a oni s djecom 67 posto. Ova mjera uvedena je radi sprječavanja masovnih otpuštanja u krizama, no stručnjaci upozoravaju da u sadašnjem obliku koči fleksibilnost tržišta rada.