Sezonske alergije, pelud, prašina ili grinje mogu vam ozbiljno narušiti svakodnevicu – od kihanja i suzenja očiju do začepljenog nosa i osjećaja umora. Iako alergije nije moguće potpuno izliječiti, pravilno odabrani preparati mogu znatno olakšati tegobe. Ključno je razumjeti razliku između antihistaminika i dekongestiva te znati kada ih pravilno koristiti.

Najčešće korišteni lijekovi protiv alergija su antihistaminici i dekongestivi. Oni ne uklanjaju uzrok alergije, ali pomažu kod curenja nosa, kihanja, svrbeža i začepljenosti. Dostupni su u više oblika: tablete, sirupi, sprejevi za nos, kapi za oči, inhalatori, kreme i injekcije. Kod blažih smetnji mogu se nabaviti bez recepta, dok za jače tegobe može biti potreban ljekarski savjet.

Antihistaminici djeluju tako što blokiraju histamin, supstancu koju tijelo oslobađa tokom alergijske reakcije. Najkorisniji su kod kihanja, svrbeža nosa i očiju, curenja nosa i suzenja. Najbolje djeluju ako se uzimaju prije pojave simptoma. Najpoznatiji su cetirizin, loratadin, feksofenadin, desloratadin, difenhidramin i klorfeniramin. Kod crvenila i svrbeža očiju mogu pomoći kapi za oči poput azelastina, ketotifena i olopatadina.

Antihistaminici prve generacije (difenhidramin, klorfeniramin, clemastin) lakše prolaze do mozga i često izazivaju pospanost, zbog čega se ne preporučuje vožnja nakon uzimanja. Druga generacija (cetirizin, loratadin, feksofenadin, desloratadin) rjeđe uzrokuje pospanost jer slabije djeluje na centralni nervni sistem.

Dekongestivi smanjuju otečenost krvnih žila u nosu, čime olakšavaju disanje i smanjuju začepljenost. Dolaze kao sprejevi za nos, tablete, kapsule, sirupi i kapi za oči. Među najpoznatijima su pseudoefedrin i fenilefrin.

Dekongestivni sprejevi djeluju brzo, ali ih ne treba koristiti duže od tri dana uzastopno. Dugotrajna upotreba može izazvati povratni efekat – nos postaje još začepljeniji nego prije. Zato je oprez posebno važan.

Kortikosteroidni sprejevi za nos (flutikazon, budezonid, mometazon, triamcinolon) često su prvi izbor kod jačih ili dugotrajnih alergija. Smanjuju upalu u nosu i djeluju na više simptoma odjednom, ali pun učinak nastupa tek nakon nekoliko dana redovnog korištenja.

Ako alergije traju tokom cijele godine, a lijekovi ne pomažu dovoljno, ljekar može preporučiti imunoterapiju – poznatu kao alergijske injekcije. Cilj je postepeno naviknuti organizam na alergene kako bi reakcije postale blaže ili nestale. Alternativa su sublingvalne tablete koje se otapaju pod jezikom.

Svi lijekovi za alergije imaju moguće nuspojave. Antihistaminici mogu izazvati pospanost, suhoću usta, vrtoglavicu, glavobolju i mučninu. Dekongestivi mogu uzrokovati nesanicu, povišen krvni pritisak, lupanje srca i vrtoglavicu. Osobe s visokim pritiskom, srčanim oboljenjima ili problemima s prostatom trebale bi ih koristiti uz konsultaciju s ljekarom.

Kada simptomi alergije traju dugo, pogoršavaju se ili lijekovi bez recepta ne pomažu, svakako se obratite ljekaru ili alergologu. Pravilno odabrana terapija može značajno poboljšati kvalitetu života i olakšati prebrođavanje alergijske sezone.