Međutim, samo poređenje nije uvijek štetno, izjavila je Ms Ong, te može biti konstruktivno kada proizlazi iz znatiželje ili motivacije.

Na primjer, pojedinci mogu sagledati tuđa postignuća kao izvor inspiracije, a ne kao povod za osjećaj nedostatnosti, dodala je.

Problem nastaje kada poređenje prestane biti povremeno i postane emocionalno iscrpljujuće. To se može manifestirati kao preokupacija istim mislima, izbjegavanje ili ponašanja koja ometaju svakodnevno funkcioniranje, poput kompulzivnog provjeravanja LinkedIna i društvenih mreža umjesto fokusiranja na vlastite ciljeve.

Većina titula i postignuća su preuveličana

Svakog jutra možete skrolovati kroz svoj LinkedIn feed i vidjeti prijateljicu koja je ažurirala svoju radnu poziciju u “potpredsjednicu” kompanije, dok drugi prijatelji čestitaju nekome na osvajanju nagrade za najpoduzetnijeg zaposlenika.

Stvarnost je, kažu stručnjaci, da mnoga profesionalna dostignuća objavljena na internetu često nemaju važan kontekst ili su zapravo predstavljena bolje nego što jesu.

Ms Connie Low, glavna coachica u kompaniji Tyson Jay, koja se specijalizira za regrutaciju, karijeru i leadership coaching, izjavila je da su LinkedIn objave, slično drugim oblicima društvenih mreža, često dotjerane kako bi odražavale kako pojedinci žele da budu percipirani.

Dodala je da se radne titule mogu uvelike razlikovati između kompanija i industrija, što otežava direktno poređenje.

Globalna konsultantska firma za talente Robert Walters također je tvrdila da sve više poslodavaca naduvava radne titule – u 2023. godini Singapur je zabilježio porast od 24 posto u pozicijama koje nose titule poput “menadžer” i “direktor” za poslove namijenjene profesionalcima sa samo dvije godine iskustva.

Firma je definirala “inflaciju radnih titula” kao nuđenje preuveličanih titula od strane kompanija koje možda ne odražavaju tačno odgovornosti, senioritet ili platu pozicije.