Ambasadori zemalja članica Evropske unije uskoro će razgovarati o ograničenom setu sankcija koji bi trebao pogoditi desetak osoba koje je prethodna mađarska administracija štitila, kao i nekoliko ruskih brodova iz takozvane sjenovite flote.

Nakon promjene vlasti u Budimpešti, nova vlada pod vodstvom Pétera Magyara dala je naslutiti da više neće blokirati uvođenje sankcija protiv patrijarha Kirilla, poglavara Ruske pravoslavne crkve, što potvrđuju izvori upoznati s pregovorima.

Ovaj potez otvara mogućnost da jedna od najutjecajnijih religijskih figura u Rusiji, koja ima i značajan politički uticaj, bude dodana na crnu listu EU, iako su raniji pokušaji iz 2022. godine propali zbog mađarskog veta.

„Sankcije koje bi potkopale ekonomsku stabilnost Mađarske su apsolutno neprihvatljive“, izjavio je za Euronews Márton Hajdu, bliski saradnik Magyara i predsjednik odbora za vanjske poslove mađarskog parlamenta, dodajući da očekuje kako nova vlada neće kočiti zajedničke napore EU u pritisku na Moskvu.

Pored Kirilla, na listi sankcija mogli bi se ponovo naći i ruski ministar sporta Mihail Degtjarjov te oligarh Vjačeslav Kantor, koji su ranije uklonjeni na insistiranje bivšeg premijera Viktora Orbána.

„Revizija imena nije neuobičajena“, kazao je diplomatski izvor EU, naglašavajući da se spisak kandidata može mijenjati kako pregovori odmiču.

Kako se sankcije donose jednoglasno, svaka članica ima pravo veta, a slovački premijer Robert Fico također je u prošlosti koristio tu mogućnost da zaštiti određene ruske državljane, iako nije bio na vlasti u vrijeme prvog pokušaja sankcionisanja Kirilla.

Osim toga, prijedlog koji je trenutno u pripremi usmjeren je i na nekoliko plovila iz sjenovite flote kojom Rusija zaobilazi zapadne restrikcije na izvoz nafte.

Ta flota optužena je za plovidbu pod lažnim zastavama, korištenje neadekvatnog osiguranja, umiješanost u sabotaže i predstavljanje opasnosti po okoliš, zbog čega su Francuska, Švedska i Poljska već izvršile upade na sumnjive brodove.

Visoka predstavnica EU Kaja Kallas pozvala je na brže djelovanje protiv sjenovite flote, bez čekanja na cjeloviti paket sankcija, ističući potrebu za postepenim uvođenjem mjera.

„Također smo usvojili pristup da sankcije protiv “flote u sjeni” uvodimo postepeno, tako da ne sastavljamo velike pakete, ali čim saznamo za brodove, uvest ćemo ih“, izjavila je Kallas proteklog mjeseca.

Kao posljedica toga, EU će početi kontinuirano ciljati plovila iz sjenovite flote i određene pojedince, što predstavlja novinu u dosadašnjem načinu rada bloka.

Prva diskusija ambasadora o prijedlogu očekuje se u petak, a plan je da se mjere usvoje na Vijeću za vanjske poslove 15. juna.

Dvadesetprvi paket ekonomskih sankcija trebao bi biti predstavljen u junu, s ciljem konačnog odobrenja do 15. jula, dok se istovremeno razmatra i produženje perioda obnavljanja sankcija sa šest mjeseci na godinu dana.