Alergije spadaju u najrasprostranjenije hronične zdravstvene tegobe, a sve više ljudi želi saznati kako ih se riješiti i ponovo nesmetano disati. Iako potpuno izlječenje nije uvijek moguće, postoje efikasne metode koje omogućavaju dugoročno ublažavanje simptoma. Da biste znali kako djelovati, potrebno je najprije razumjeti mehanizam nastanka alergijske reakcije.

Alergija nastaje kada imunološki sistem bezopasnu supstancu – poput peludi, prašine ili dlake kućnih ljubimaca – prepozna kao opasnost i oslobodi histamin. Najčešći alergeni uključuju pelud, grinje, plijesan, životinjsku dlaku, hranu, ubode insekata, lijekove i lateks. Simptomi mogu biti blagi ili ozbiljni, a uključuju kijanje, curenje nosa, svrab očiju, otežano disanje, osip, koprivnjaču i otekline. Ukoliko simptomi potraju ili se pogoršavaju, obavezno se obratite ljekaru.

Jedna od najučinkovitijih dugoročnih terapija je imunoterapija, koja postepeno navikava organizam na alergen. Ona se može provoditi putem injekcija ili sublingvalnih tableta, a najčešće se primjenjuje kod alergija na pelud, grinje i otrov pčela. Liječenje obično traje tri do pet godina, ali može drastično smanjiti ili potpuno ukloniti simptome. Ako niste sigurni šta izaziva tegobe, ljekar može preporučiti kožni ubodni test ili krvnu analizu.

Liječenje alergija najčešće uključuje kombinaciju lijekova poput antihistaminika, nazalnih kortikosteroida i kapi za oči te preventivnih mjera. Uz to, važno je znati kako alergiju ublažiti prirodnim navikama u vlastitom domu. HEPA filteri i pročišćivači zraka uklanjaju čestice peludi, prašine i grinja. Hipoalergenska posteljina smanjuje nakupljanje grinja, a redovito usisavanje sa HEPA usisivačem najmanje dvaput sedmično dodatno smanjuje količinu alergena. Kontrola vlage ključna je za sprječavanje plijesni, stoga je potrebno redovito provjetravati kupaonicu i koristiti odvlaživače.

Tokom sezone peludi preporučuje se izbjegavati boravak napolju ujutro, zatvarati prozore za vjetrovitih dana, presvući odjeću nakon povratka kući, prati kosu prije spavanja i pratiti peludni kalendar. Ove mjere posebno su korisne za osobe s alergijom na pelud. Kod alergije na ambroziju, jednog od najjačih sezonskih alergena, savjetuje se izbjegavanje boravka na otvorenom za vrijeme vrhunca cvatnje, nošenje zaštitnih maski, redovno ispiranje nosa fiziološkom otopinom, korištenje pročišćivača zraka i, u težim slučajevima, imunoterapija.

Za alergiju na pelud, uz terapiju i prevenciju, korisno je izbjegavati sušenje rublja napolju, nositi sunčane naočale, redovno čistiti filtere klima uređaja i tuširati se nakon boravka vani. Ljekari često preporučuju imunoterapiju kod težih oblika. Alergija na sunce, iako rjeđa, manifestuje se crvenilom, osipom i svrabom nakon izlaganja UV zracima. Pomažu lokalni kortikosteroidi, antihistaminici, izbjegavanje sunca i postepeno izlaganje, a kod čestih reakcija potrebno je dermatološko i alergološko testiranje.

Kod djece pojedine alergije na hranu mogu nestati s godinama, dok kod odraslih obično ostaju, iako se intenzitet simptoma može mijenjati. Uz pravilno liječenje, prevenciju i imunoterapiju, mnogi pacijenti uspješno kontrolišu simptome i značajno poboljšavaju kvalitet života. Ljekaru se obratite ako simptomi traju dugo, otežano dišete, često imate infekcije sinusa, lijekovi bez recepta ne pomažu ili alergije ometaju svakodnevne aktivnosti.