Palestina je uputila apel međunarodnoj zajednici da događaje iz 1948. godine, poznate kao Nakba, službeno okarakteriše kao etničko čišćenje, ističući da posljedice tog zločina traju i danas.

Saopćenje palestinskog Ministarstva vanjskih poslova objavljeno je u četvrtak uoči godišnjice Nakbe koja se obilježava 15. maja.

Ministarstvo je zatražilo da se Nakba prepozna kao akt etničkog čišćenja te da se djeluje na uklanjanju njenih posljedica i ostvarenju legitimnih prava palestinskog naroda.

Među tim pravima, kako se navodi, su samoopredjeljenje, nezavisna država Palestina sa Jerusalemom kao glavnim gradom, te pravo na povratak i odštetu za izbjeglice, što podrazumijeva okončanje izraelske okupacije.

Termin Nakba, odnosno “katastrofa”, Palestinci koriste za opisivanje prisilnog raseljavanja gotovo milion ljudi od ukupno 1,4 miliona koliko ih je 1948. živjelo u oko 1.300 naselja, a što se podudaralo s osnivanjem Izraela na palestinskom tlu, prema podacima Palestinskog zavoda za statistiku.

Ministarstvo je podsjetilo na obaveze međunarodne zajednice da provede pravdu za Palestince i pozove odgovorne na odgovornost, uključujući i priznanje Nakbe kao zločina protiv čovječnosti koji se ne može opravdati.

Naglašeno je da Nakba nije samo istorijska tragedija već zločin koji se nastavlja, te da ne uključuje samo etničko čišćenje i prisilno raseljavanje, već i masakre, uništavanje, pljačku i kršenja ljudskih prava.

Ministarstvo je istaklo da je Nakba, kao cionistički kolonijalni projekat, osmišljena od kolonijalnih sila i utjelovljena Balfourovom deklaracijom s ciljem istrebljenja palestinskog naroda i brisanja njegovog identiteta.

Balfourova deklaracija iz 1917. godine, koju je britanski ministar Arthur James Balfour uputio lordu Lionel Rothschildu, predstavljala je obećanje britanske vlade da će podržati stvaranje jevrejske države u Palestini.

Ministarstvo je opisalo Nakbu kao tekući zločin koji nikada nije prestao, ukazujući na izraelske napade u Gazi i širenje nasilja na okupiranu Zapadnu obalu.

Patnja koju je Nakba donijela uključuje otimanje zemlje i prava te pretvaranje miliona Palestinaca u izbjeglice bez mogućnosti povratka.

Ministarstvo je naglasilo da dužnost međunarodne zajednice nije samo podrška palestinskom cilju, već i zaštita Palestinaca i sprečavanje ponavljanja ovakvih zločina.

Ovogodišnja godišnjica Nakbe dolazi u vrijeme dok Izrael nastavlja genoćid u Gazi od 2023. godine, sa smrtonosnim bombardovanjem i ograničenjem humanitarne pomoći, iako je sporazum o prekidu vatre stupio na snagu u oktobru 2025.

Od oktobra 2023. izraelski napadi u Gazi usmrtili su preko 72.000 Palestinaca i ranili više od 172.000, uz ogromno uništenje domova i infrastrukture, te tešku humanitarnu krizu zbog opsade i nestašice osnovnih namirnica.

Istovremeno, na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući Istočni Jerusalem, zabilježena je eskalacija izraelskih vojnih racija, hapšenja, blokada puteva i ilegalnog širenja naselja.

Od oktobra 2023. na Zapadnoj obali ubijeno je više od 1.155 Palestinaca, ranjeno oko 11.750, a uhapšeno skoro 22.000 ljudi, prema zvaničnim podacima.

Nasilje doseljenika se pojačalo, uključujući napade na sela, podmetanje požara i sprječavanje poljoprivrednika da obrađuju zemlju pod zaštitom izraelske vojske.

Palestinski zvaničnici tvrde da su ove mjere dio sistematske eskalacije koja ima za cilj nametanje novih realnosti i onemogućavanje stvaranja nezavisne palestinske države.