Tokom izlaganja 69. izvještaja o provedbi mira u BiH, Schmidt je kazao kako sigurnosna slika ostaje mirna, ali je naglasio da se stabilnost ne smije pogrešno shvatiti kao znak institucionalne snage, istaknuvši da postoje svjesni napori da se državne institucije oslabe blokadama i ometanjem njihovog rada.

Kao ključne zadatke za tekuću godinu Schmidt je izdvojio očuvanje ustavnog okvira iz Dejtona, vraćanje punog kapaciteta institucijama, rješavanje pitanja državne imovine i uvođenje savremenih izbornih tehnologija za predstojeće opće izbore 2026.

Ocijenio je da se ustavna struktura BiH kontinuirano narušava iznutra, zbog sukoba oko interpretacije Dejtonskog sporazuma, ignoriranja presuda najviših sudova i političkih blokada koje postepeno destimulišu funkcionalnost države, čineći narativ o njenoj neodrživosti stvarnošću.

Posebno je ukazao na povratak secesionističkih izjava iz Republike Srpske, ističući da entitetsko rukovodstvo nastavlja osporavati teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i time podrivati stabilnost i reforme.

Kao ilustraciju naveo je nedavne izjave Milorada Dodika tokom obilježavanja u Donjoj Gradini, zaključivši da naizmjenični periodi saradnje i sukoba dodatno potkopavaju povjerenje i onemogućavaju istinski politički napredak.

Izrazio je zabrinutost i zbog položaja povratnika te pripadnika konstitutivnih naroda u RS-u, pozivajući se na pismo potpredsjednika Republike Srpske Ćamila Durakovića i bošnjačkih političara, koje ukazuje na diskriminaciju pri zapošljavanju, neinkluzivno obrazovanje i veličanje ratnih zločinaca.

Kada je riječ o izborima zakazanim za oktobar 2026, Schmidt je naglasio važnost zaštitnih mjera za integritet glasanja, napomenuvši da je u saradnji s OSCE-om, Evropskom unijom i Sjedinjenim Državama pripremljen pravni i finansijski okvir za povećanje transparentnosti izbornog procesa.

Istaknuo je i da neriješeno pitanje državne imovine predstavlja ozbiljan problem za ekonomski razvoj, privlačenje investicija i infrastrukturne projekte, te da bi otvaranje zemlje ulaganjima moglo pozitivno utjecati i na političku klimu.

Kao dobar primjer saradnje izdvojio je projekat Južne interkonekcije, koji omogućava dopremu ukapljenog prirodnog gasa iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.

Schmidt je upozorio i na sve lošije stanje medijskih sloboda, posebno u Republici Srpskoj, gdje se civilno društvo i nezavisni mediji suočavaju sa sve represivnijom atmosferom.

Govoreći o evropskoj perspektivi BiH, ocijenio je da koncept domaćeg vlasništva nije polučio očekivani politički dijalog niti reformske rezultate, poručivši da odgovornost mora biti provođena, a ne samo deklarativno isticana.

U završnom dijelu obraćanja, Schmidt je objavio da je odlučio završiti svoj mandat visokog predstavnika u BiH, te da je proces izbora njegovog nasljednika već započeo.

Kako je naveo, planira napustiti funkciju u junu ove godine, a današnje obraćanje Vijeću sigurnosti vjerovatno je njegovo posljednje u svojstvu visokog predstavnika.

Poručio je da je došlo vrijeme za suštinsko okončanje implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma i postepeno ukidanje Ureda visokog predstavnika u skladu s agendom 5+2, naglasivši da međunarodna zajednica ne smije dopustiti postepeno propadanje mira, demokratije i ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini.