Tokom proslave Dana pobjede 9. maja, ruski predsjednik Vladimir Putin iznenadio je javnost izjavom da se rat u Ukrajini „približava kraju“, što je rijedak nagovještaj iz Kremlja o mogućem okončanju sukoba.

Ova opaska, prva takve vrste od početka invazije, uslijedila je nakon što je Putin više puta žalio zbog neuspjelih pregovora iz 2022. Ipak, njegove riječi nisu slučajne – vjerovatno su osmišljene kako bi se održala iluzija da je mir nadohvat ruke, narativ koji Kremlj dugo pokušava održati.

Iako je Moskva istog dana demonstrirala vojnu snagu, Putin nije insistirao na maksimalističkim ciljevima poput potpune demilitarizacije Ukrajine ili zauzimanja Donbasa, koji su i dalje daleko od ostvarenja.

Njegova izjava odražava sve veći pritisak unutar Rusije, gdje ankete pokazuju da većina građana želi brzi završetak rata zbog ogromnih ljudskih i ekonomskih gubitaka.

U neočekivanom preokretu, Putin je predložio bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera, svog dugogodišnjeg saveznika i bivšeg šefa uprave plinovoda Sjeverni tok, kao glavnog pregovarača za buduće razgovore s Evropom.

Iako je Schröder zbog bliskosti s Kremljom izgubio kredibilitet na Zapadu, ovaj prijedlog mogao bi naići na odjek u Washingtonu i dodatno zakomplicirati mirovne napore, dok su prve reakcije iz Evrope bile uzdržane.

Poniženje na Crvenom trgu

Putinovi novi diplomatski tonovi dolaze u trenutku sve oštrije kritike unutar Rusije zbog načina vođenja rata, njegovog trajanja i ogromnih troškova, što dovodi u pitanje uvriježeno mišljenje da njegova vladavina ne može preživjeti bez potpune pobjede.

Među moskovskom elitom šuška se da bi Putin mogao politički platiti cijenu rata, a ovogodišnja vojna parada na Crvenom trgu, bez teške tehnike i sa sve manjim brojem vojnika, više je ličila na poniženje nego na demonstraciju sile.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy ismijao je ideju o podređenosti Kijeva izdavanjem „dekreta“ kojim je privremeno zaustavio napade na tom području, istovremeno naglašavajući slabosti ruske parade.

Pad morala i ekonomski pritisak

Evropa se dugo nadala da će se Rusija urušiti bez direktne vojne intervencije, ali s povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, opcije su bile ograničene. Ovaj put, međutim, pad morala u Rusiji je opipljiv – kritična masa nezadovoljnih sada se osjeća dovoljno hrabrom da progovori.

Putinu ponestaje siromašnih i osuđenika koje može unovačiti, a teško privlači studente iz srednje klase. Istovremeno, ruska ekonomija osjeća ozbiljan pritisak, a elita je toliko iziritirana da je Putin morao umiriti naznakom da se rat bliži kraju.

Ukrajinska tehnološka prednost

Ukrajina, iako suočena s ozbiljnim nedostatkom vojnika, uspjela je gotovo zaustaviti ruski napredak zahvaljujući masovnoj upotrebi dronova za napade, logistiku i presretanje, što je vanredno postignuće u modernom ratovanju.

Značaj ove tehnologije postao je očit kada su bogate zaljevske zemlje u martu zatražile pomoć od Zelenskog u odbrani od iranskih dronova. Sada Kijev zaista ima „karte“ za nastavak borbe, suprotno ranijim Trampovim tvrdnjama.

Moskva je i ranije uspijevala sustići tehnološki zaostatak, pa bi Ukrajina trebala biti oprezna. Ipak, pred nama je ljeto u kojem Kijev ostaje na nogama, a Putinovo uvjerenje u neiscrpnost državnih resursa polako se pokazuje kao iluzija. Svi ratovi jednom završe, a možda je to napokon shvatio i Putin.