Susret predsjednice tajvanskog Kuomintanga (KMT) Cheng Li-wun s kineskim liderom Xi Jinpingom izazvao je snažno interesovanje međunarodnih stručnjaka. Iako kineska vlast odbija saradnju s vladajućom Demokratskom progresivnom partijom (DPP) koju optužuje za zagovaranje nezavisnosti, Peking nastavlja održavati veze s KMT-om, koji se smatra umjerenijom strankom u odnosu na zvaničnu politiku.

Ovaj susret predstavlja nastavak partijskog dijaloga između Komunističke partije Kine i KMT-a, što je jedan od ključnih prioriteta Cheng Li-wun otkako je preuzela funkciju u novembru. Nakon sastanka, izjavila je da s pravim pristupom miroljubivi razvoj u Tajvanskom moreuzu nudi optimistične izglede te da je napravljen uspješan prvi korak. Po povratku na Tajvan, na aerodromu su je dočekala 19 poslanika KMT-a koji su podržali njeno zalaganje za pozicioniranje stranke kao mosta stabilnosti između dvije obale.

Vladajuća DPP kritikovala je ovu posjetu, ističući da su kineske vojne aktivnosti oko ostrva nastavljene tokom boravka delegacije. S druge strane, Peking je objavio deset mjera koje se tiču Tajvana, uključujući planove za ponovno uvođenje individualnih putovanja iz Šangaja i Fujiana te proširenje mogućnosti za tajvanske kompanije koje posluju u Kini. Analitičari, međutim, napominju da je većina ovih mjera ograničenog dometa i u velikoj mjeri zavisi od jednostranih odluka kineskih vlasti.

„Sedam ili osam od deset mjera zapravo su jednostrane politike Kine“, izjavio je Wang Chih-sheng, generalni sekretar tajvanskog think-tanka Asocijacija za politiku preko moreuza. Prema njegovim riječima, za mnoge stanovnike Tajvana privlačnost ovih mjera znatno je smanjena u odnosu na raniji period.