U bratunačkom naselju Glogova danas je održana komemoracija povodom 34. godišnjice masakra nad Bošnjacima, jednog od prvih masovnih zločina tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Tog 9. maja 1992. godine život je izgubilo 65 civila, među kojima su bile žene, djeca i starci.

Okupljeni članovi porodica žrtava, preživjeli svjedoci, predstavnici vlasti i brojni građani odali su počast ubijenim mještanima, uz jasnu poruku da zločin u Glogovoj nikada ne smije biti prepušten zaboravu.

Komemoracija je simbolično upriličena na Dan pobjede nad fašizmom, 9. maja, s naglaskom da se upravo na taj datum 1992. godine u Glogovoj „pred očima Evrope ponovio fašizam“.

Program je započeo obraćanjem mjesnog imama Hariza Čomića, nakon čega je proučena Fatiha i položeno cvijeće na spomen-obilježje ispred džamije. Prisutni su potom posjetili lokalitet masovne grobnice iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci 40 mještana.

Historijski sat održao je preživjeli svjedok Omer Delić, koji je podsjetio na događaje iz maja 1992. godine, kada je selo bilo opkoljeno, kuće spaljene, a civili masovno strijeljani.

– Istina se mora prenositi mlađim generacijama kako se ovakvi zločini nikada i nikome ne bi ponovili – istaknuo je Delić.

Prema zvaničnim podacima i presudama međunarodnih sudova, zločin u Glogovoj smatra se jednim od prvih masovnih zločina nad Bošnjacima u Podrinju. U napadu su učestvovale snage JNA, lokalna policija i paravojne formacije, a selo je gotovo potpuno uništeno.

Za zločine počinjene u Glogovoj pred Haškim tribunalom osuđen je Miroslav Deronjić.

Obilježavanju su prisustvovali ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmed Omerović, narodni poslanik Ramiz Salkić, te članice Udruženja Žene Podrinja.

Tokom obraćanja istaknuto je da negiranje genoćida i glorifikacija ratnih zločinaca predstavljaju „najdirektniji oblik modernog fašizma“, uz poruku da „zločin bez kazne ostaje prijetnja budućnosti“.

Prema podacima udruženja žrtava, tokom rata u Bosni i Hercegovini ubijeno je ukupno 388 Bošnjaka iz Glogove, dok je u genoćidu počinjenom 1995. godine stradalo njih 210.

S današnjeg skupa poručeno je da kultura sjećanja mora ostati živa kako bi se sačuvali istina, pravda i dostojanstvo žrtava.