Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, kazao je kako lažne dojave o bombama koje su proteklih sedmica stizale na adrese škola i javnih ustanova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj nisu samo dječje ludorije, već predstavljaju ozbiljan sigurnosni i politički izazov.

Tokom aprila su na mejlove mnogih škola u BiH stizale prijave o postavljenim eksplozivnim napravama.

Policija je izvršila veliki broj protiveksplozijskih pregleda, nakon čega je utvrđeno da su sve dojave bile lažne.

Zbog ovih prijava i pregleda koji su uslijedili, nastava u pojedinim školama obustavljena je na nekoliko dana.

Iako su sve dojave bile netačne, Akrap ističe da posljedice ovakvih aktivnosti po društvo mogu biti značajne i dugoročne, te ih treba shvatiti s najvećom ozbiljnošću.

“Sistem ih shvata ozbiljno, barem koliko ja vidim. Međutim, važno je sagledati dublju pozadinu stvari. Tu se ne kriju samo djeca i njihovi hirovi, već postoji mnogo osoba koje su zainteresovane za destabilizaciju i destrukciju društva”, rekao je Akrap na Mostarskom sigurnosnom forumu.

Akrap smatra da prijetnje ne dolaze isključivo od neodgovornih pojedinaca koje psiholozi u kontekstu fenomena lažnih dojava obično opisuju kao adolescente koji traže pažnju i osjećaj kontrole.

Prema njegovim riječima, pored individualnih prijetnji, posljednjih su godina zabilježene i dokazane prijetnje od strane pojedinih država, što cijelu priču uvodi u mnogo širi kontekst.

“Postoje i države koje su zainteresovane za izazivanje panike, kojima je cilj rast nepovjerenja pojedinca u sposobnost države te stvaranje ekonomskih tenzija”, naglasio je.

Prema njegovim riječima, slučajevi lažnih dojava potvrđuju da savremeni sigurnosni izazovi često koriste najranjivije segmente društva, poput obrazovnog sistema, kako bi ostvarili šire destruktivne ciljeve.

“Stoga su adekvatan odgovor institucija, uz strogu kaznenu politiku i međunarodnu saradnju, ključni za očuvanje stabilnosti i sprečavanje daljeg širenja panike”, zaključio je Akrap.

U Bosni i Hercegovini lažne dojave tretiraju se kao krivično djelo za koje su predviđene novčane i višegodišnje zatvorske kazne.

Nakon posljednjeg vala lažnih dojava u BiH nije bilo hapšenja odgovornih, dok je u susjednoj Hrvatskoj potvrđeno hapšenje nekoliko osoba koje su direktno povezane s lažnim prijetnjama.