Prijetnje novinarima

Borka Rudić upozorava: Medijske slobode u BiH u ozbiljnom padu

Borka Rudić upozorava: Medijske slobode u BiH u ozbiljnom padu

prije 3 sata
Borka Rudić upozorava: Medijske slobode u BiH u ozbiljnom padu
Podijeli vijest:

Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić poručuje kako se Svjetski dan slobode medija 3. maja ne smije dočekati bez rješavanja gorućih pitanja poput brutalnih napada na novinare, slabe pravne zaštite, institucionalnih pritisaka i održivosti javnog servisa, što su, naglašava, obaveze BiH na putu ka Evropskoj uniji.

Rudić je u izjavi za Fenu podsjetila da su Reporteri bez granica u svom indeksu za 2023. godinu BiH svrstali na 90. mjesto kada su u pitanju medijske slobode, a ta pozicija, kako tvrdi, odražava stvarno stanje, što potvrđuju i podaci kojima raspolažu BH novinari.

U posljednjih nekoliko godina zabilježen je manji broj incidenata napada i prijetnji novinarima, ali su oni postali znatno brutalniji. Istovremeno, svjedočimo institucionalnim pritiscima na medije. Primjerice, jedna novinarka je prošle godine sprovedena u tužilaštvo s lisicama, dok je drugom novinaru dva puta dodijeljena policijska pratnja i zaštita 24 sata. Osim toga, primjetan je porast tužbi za klevetu po Krivičnom zakoniku RS-a, kao i sve veći broj SLAPP tužbi i građanskih postupaka protiv novinara i medija.

Od avgusta 2023. do danas podneseno je 47 krivičnih prijava protiv novinara i medija, što je, prema njenoj ocjeni, izuzetno visok broj s obzirom da kriminalizirana kleveta u RS-u novinare svrstava u kategoriju osumnjičenih osoba.

Pozitivno je, ističe, što u RS-u još uvijek nije podignuta nijedna optužnica na osnovu kriminalizirane klevete, ali zabrinjava podatak da je u ovom entitetu prijavljeno više od 230 krivičnih prijava za klevetu protiv novinara, aktivista civilnog društva, građana i opozicionih političara.

Ovi podaci jasno ukazuju na pad medijskih sloboda u BiH, čemu doprinose i institucije vlasti koje ograničavaju pravo na slobodan pristup informacijama i praćenje sjednica lokalnih organa, te na kantonalnom nivou pokušavaju mijenjati zakone i općinskim odlukama sužavati slobodu izražavanja.

Rudić smatra da je neophodno izmijeniti nekoliko ključnih stvari, a prije svega uvesti novinare u krivične zakone kao osobe koje obavljaju posao od javnog značaja kako bi im se osigurala djelotvornija zaštita od strane pravosuđa i policije.

Prošle godine je 12 slučajeva pred sudovima riješeno u korist novinara, ali to nije dovoljno da bismo mogli govoriti o efikasnoj zaštiti, dodaje, napominjući da su novinari sve češće žrtve različitih krivičnih djela.

Jednako je važna, naglašava, i zaštita novinara unutar redakcija.

U tom kontekstu, potrebno je osnovati sindikat novinara i uspostaviti institucionalne mehanizme za zastupanje novinara, njihovih radnih prava i socijalnog statusa kroz tripartitni dijalog s poslodavcima, vladama oba entiteta i Brčko Distrikta.

Iako u BiH postoje medijski sindikati, smatra da ih je premalo i da ne mogu u potpunosti zastupati interese novinara i medijskih radnika pred poslodavcima i vlastima koje određuju tretman profesije, visinu plata, zaštitu prekovremenog rada i druga prava.

Osim toga, za cijelo društvo potrebno je učiniti još dvije stvari, a prva je stvaranje stabilnog, politički nezavisnog i profesionalnog javnog medijskog servisa.

To govori u kontekstu položaja BHRT-a, koji je na ivici finansijskog kolapsa, dodajući da je neprihvatljivo da u državi koja teži članstvu u Evropskoj uniji javni servis može prestati s radom.

Druga ključna stvar je donošenje Zakona o transparentnosti medijskog vlasništva i regulacija cjelokupnog medijskog tržišta, uključujući elektronske, štampane i online portale, jer za većinu medija ne znamo ko su vlasnici, ko uređivački tim i kako građani mogu reagirati na način informiranja.

Svjetski dan slobode medija obilježava se 3. maja od 1993. godine, kada ga je proglasila Generalna skupština Ujedinjenih nacija, okupljajući medijske profesionalce koji analiziraju stanje medijskih sloboda i traže načine za prevazilaženje izazova, s ciljem podizanja svijesti o važnosti slobodnih i nezavisnih medija.

Ovaj datum povezan je s obljetnicom Windhoške deklaracije iz 1991. godine u Namibiji, koju su usvojili afrički novinari kako bi zaštitili temeljna prava slobodnog i nezavisnog novinarstva.

   Tagovi