Nakon objave Wall Street Journala da američki predsjednik Donald Trump planira dugotrajnu pomorsku blokadu Irana, cijena nafte Brent naglo je porasla i dostigla oko 115 dolara po barelu. Dan prije tog skoka, trgovanje je završilo na tek nešto više od 110 dolara, što jasno govori o značajnom rastu.

Kako prenosi ovaj list, Trump je izabrao pomorsku blokadu kao strateški potez jer su alternative – nastavak masovnog bombardovanja ili potpuno povlačenje – smatrane prevelikim rizikom po američke interese. Namjera je da se Iran što jače ekonomski pritisne sve dok ne bude spreman za pregovarački sto.

Na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Trump je podijelio fotografiju na kojoj pozira s automatskom puškom i poručio Iranu da se “što prije urazumi” i potpiše dogovor. Diplomate ovaj potez vide kao simbolično jačanje strategije maksimalnog pritiska.

Iran je brzo uzvratio najavom da će nastaviti ometati plovidbu kroz Hormuški tjesnac sve dok traje američka pomorska blokada. Krajem februara, nakon napada Sjedinjenih Država i Izraela, Teheran je već znatno ograničio prolazak brodova kroz ovaj strateški prolaz kroz koji prolazi oko petina svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina. Ranije ovog mjeseca iranske vlasti su zaprijetile da će napasti svaki brod koji im se približi.

BBC analizira da su najmanje četiri broda uspjela probiti američku blokadu, iako to nije zaustavilo rast cijena nafte. Iranski zvaničnici smatraju da njihova zemlja može izdržati sadašnji pritisak zahvaljujući alternativnim trgovačkim rutama, dok Svjetska banka predviđa skok cijena energenata u 2026. godini od čak 24 posto, što bi bilo najviše od početka rata u Ukrajini.

Usporedo s rastom cijena nafte, evropske berze bilježe pad – Londonski FTSE 100 pao je 0,76 posto, a panevropski indeks Stoxx 0,4 posto. Arne Lohmann Rasmussen, glavni analitičar kompanije Global Risk Management, izjavio je da se tržište sve više prilagođava uvjerenju da brz i trajan mir nije na vidiku, kao ni skoro otvaranje Hormuškog tjesnaca.