U protekloj godini zabilježen je znatan porast broja pritužbi upućenih Ombudsmanu za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, što otkriva sistemske propuste u radu nadležnih tijela i sve izraženiju diskriminaciju.

Prema zvaničnim podacima iz izvještaja za 2025. godinu, broj obraćanja građana porastao je za 35 odsto. Institucija ombudsmana evidentirala je 3.759 žalbi i više od 9.000 različitih kontakata.

Ombudsmanka Jasminka Džumhur ističe kako institucija postaje sve opterećenija, a povećanje broja žalbi ukazuje na dva ključna problema – ozbiljno kršenje ljudskih prava i rast povjerenja građana u ovu instituciju.

Tokom izvještajnog perioda upućeno je više od 600 preporuka nadležnim organima, međutim, zabrinjava izuzetno nizak nivo njihove primjene.

U domenu diskriminacije zabilježen je rast od 60 odsto, pri čemu najviše dominiraju slučajevi mobinga, te diskriminacija na osnovu etničke pripadnosti, spola i vjerskog opredjeljenja.

Istovremeno, predmeti koji se tiču ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava bilježe rast od 46 odsto, dok je pristup informacijama evidentiran s povećanjem od 30 odsto.

Ombudsmanka Nives Jukić navodi da strukturu žalbi i dalje predvode građanska i politička prava, a slijede ih ekonomska, socijalna i kulturna prava, pravosuđe i uprava, prava djece, diskriminacija, te povrede prava osoba lišenih slobode i osoba s invaliditetom.

Kada su u pitanju prava djece, evidentiran je porast od 35 odsto, a najčešći problemi odnose se na obrazovanje, nedovoljnu dostupnost vrtića, zdravstvenu zaštitu i posljedice konfliktnih razvoda u kojima djeca često bivaju najveće žrtve, naglašeno je na konferenciji.

Pritom je primjetan i rast pritužbi na rad policijskih organa – čak 47 odsto, uz navode građana o neprofesionalnom postupanju i izostanku adekvatnih odgovora institucija.

Ombudsman Nevenko Vranješ upozorava da je izvršenje preporuka i dalje ispod 50 odsto, što je znatno niže od regionalnog prosjeka od 70 i evropskog od 80 odsto, što, kako kaže, ukazuje na ozbiljan problem odnosa institucija prema preporukama Ombudsmana i potrebu za većom odgovornošću.

Vranješ je također skrenuo pažnju na pogoršanje položaja povratničke populacije, ističući da oko 100.000 ljudi i dalje čeka rješavanje stambenog pitanja, dok su zabilježeni i napadi na povratnike i njihovu imovinu.

Ombudsmanka Jasminka Džumhur naglašava da građanin kao individua sve više nestaje iz fokusa institucija, iako bi on trebao biti u centru njihovog djelovanja. Također, ukazala je na nedostatak koordinacije između različitih nivoa vlasti, posebno u Federaciji BiH, što dovodi do neujednačene primjene prava i pravne nesigurnosti građana, uključujući i diskriminaciju po osnovu mjesta stanovanja.