Generalni sekretar Vijeća Evrope Alain Berset i ministar pravde BiH Davor Bunoza predstavili su danas u Sarajevu Akcioni plan za period 2026-2029, koji treba da unaprijedi reformske procese na evropskom putu zemlje. Berset je istakao da je riječ o novom stepenu saradnje, ali je naglasio da bez konkretne provedbe reformi napredak neće biti moguć, dok je Bunoza upozorio da su ključni zakoni i dalje blokirani u Domu naroda.

Berset je podsjetio da je BiH članica Vijeća Evrope već 24 godine, te da organizacija ostaje posvećena podršci zemlji na njenom reformskom i evropskom putu. Put, kako je rekao, nije lak i zahtijeva angažman svih aktera.

Pozdravio je dosad postignuti napredak u različitim oblastima, posebno potpisivanje nekoliko konvencija Vijeća Evrope – o vještačkoj inteligenciji, trgovini organima i zaštiti advokatske profesije. Ipak, dodao je da je sada neophodna njihova ratifikacija i djelotvorna primjena.

Berset je ukazao na izazove koji su pred BiH, među kojima su ustavni okvir i izborni sistem, koji su ključni za puno ostvarivanje prava svih građana, posebno u svjetlu presude Sejdić-Finci pred Opće izbore u oktobru.

Akcioni plan, kako je objasnio, omogućava fokus na aktuelna pitanja i predstavlja konkretan izraz opredijeljenosti za demokratsku sigurnost BiH i njenu evropsku budućnost. Podrška će biti usmjerena na reforme u ljudskim pravima, pravosuđu, demokratskom upravljanju, jednakosti, ali i na nove izazove poput vještačke inteligencije i zaštite okoliša.

Ministar Bunoza istakao je da se Akcioni plan dobrim dijelom oslanja na rad Ministarstva pravde, njegove rezultate i neuspjehe. Jedan dio plana tiče se izbornih reformi i provedbe odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, dok drugi obuhvata vladavinu prava, demokratiju i ljudska prava.

Bunoza je iznio podatak da je tokom 2023. godine protiv BiH podneseno 328 aplikacija pred Evropskim sudom za ljudska prava, od kojih je 326 proglašeno nedopuštenim, dok je jedna preinačena u 2025. To, kako je rekao, svjedoči o dobrom radu Ustavnog suda BiH.

U oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, plan prepoznaje određene uspjehe, ali i nedostatke koji zahtijevaju dodatne napore.

Ministar je ponovio hitnost usvajanja zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i zakona o sudu, koji su preostali za nastavak evropskog puta, a koji su, kako je rekao, zarobljeni u Domu naroda. Pozvao je poslanike da na narednoj sjednici prioritetno uvrste nesporna pitanja, umjesto da se bave temama za koje unaprijed nema kvoruma.

Generalni sekretar Vijeća Evrope, organizacije koja okuplja 46 država, boravi u zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini 27. i 28. aprila.