Metodologija istraživanja

Istraživači sa University College Cork uporedili su zdravstvene pokazatelje i subjektivni osjećaj dobrobiti kod 31 osobe koja dnevno popije tri do pet šoljica kafe i 31 osobe koja je ne pije. Na početku studije nisu zabilježene razlike u indeksu tjelesne mase, krvnom pritisku, nivou stresa, anksioznosti, depresiji, probavnim tegobama, kvalitetu sna niti fizičkoj aktivnosti između dvije grupe. Ipak, kod ljubitelja kafe uočene su izražene promjene u određenim imunološkim markerima u krvi, kao i u pojedinim sojevima crijevnih mikroba.

Različiti efekti kofeinske i bezkofeinske kafe

Kako bi provjerili da li je kofein ključni faktor, učesnici koji piju kafu zamoljeni su da se dvije sedmice uzdrže od nje, a zatim su tri sedmice ponovo konzumirali napitak – 16 osoba kafu s kofeinom, a 15 bezkofeinsku, ne znajući koja je koja. Nakon povratka kafi, kod svih su primijećene promjene u crijevnom mikrobiomu, što sugerira da su neki sojevi crijevnih bakterija osjetljivi na kafu bez obzira na kofein. Autori navode da su obje vrste smanjile stres, depresiju, impulsivnost i upale, te istovremeno poboljšale raspoloženje i kognitivne sposobnosti. Samo je kafa s kofeinom povezana sa smanjenjem anksioznosti, psihološkog stresa i krvnog pritiska, kao i s poboljšanom pažnjom i sposobnošću nošenja sa stresom, dok je bezkofeinska dovela do boljeg sna, povećane fizičke aktivnosti i poboljšanog pamćenja. Ovi nalazi ukazuju na specifične učinke kofeina na raspoloženje i kogniciju, ali i na sposobnost bezkofeinske kafe da utječe na vezu između crijeva i mozga.

Više od samog kofeina

Kafa se povezuje s nizom zdravstvenih benefita, a mikrobiolog John Cryan objašnjava da je ona mnogo više od kofeina – složen prehrambeni faktor koji stupa u interakciju s crijevnim mikrobima, metabolizmom, pa čak i emocionalnim stanjem. Rezultati sugeriraju da kafa, bilo da sadrži kofein ili ne, može djelovati na zdravlje na različite, ali komplementarne načine.

Ograničenja i snaga studije

Istraživanje se oslanja na poznate veze između promjena u crijevnim mikrobima i promjena u raspoloženju i ponašanju, a jedno od ograničenja je što se zasniva na subjektivnim izvještajima učesnika, koji ne moraju uvijek odražavati stvarno stanje. Snaga studije leži u detaljnoj analizi načina na koji su učesnici obrađivali jedinjenja iz kafe, povezujući te razlike s metaboličkim obrascima njihovog crijevnog mikrobioma. To pruža jači dokaz da kafa nije samo povezana sa zdravstvenim koristima, već da bi mogla imati aktivnu ulogu u njihovom nastanku, iako je teško to nedvosmisleno dokazati s obzirom na ograničeno znanje o crijevnom mikrobiomu i njegovom utjecaju na mozak.

Put ka budućim istraživanjima

Odnos između probavnog i mentalnog zdravlja sve se bolje razumije, ali mehanizmi koji stoje iza efekta kafe na osovinu crijeva–mozak i dalje su nejasni, ističe Cryan. Potrebna su dodatna istraživanja, no ovi rezultati doprinose rastućem broju dokaza da je kafa korisna za tijelo i um – smanjuje stres, poboljšava raspoloženje i može ublažiti simptome depresije, a čak i bezkofeinska kafa poboljšava kognitivne funkcije. Ovo novo istraživanje potvrđuje da i kafa s kofeinom i bez njega imaju fiziološke i psihološke prednosti i nedostatke, koje bi svaka osoba trebala procijeniti u skladu sa željenim efektima. Istraživački tim zaključuje da sveobuhvatni uvidi studije otvaraju put budućim istraživanjima koja će iskoristiti ove interakcije za potencijalne zdravstvene intervencije, naglašavajući važnost razumijevanja višestrukih efekata kafe na ljudsku fiziologiju. Studija je objavljena u časopisu Nature Communications.