Diplomatska nota i oštre osude

Ponovo se crtaju granice unutar Bosne i Hercegovine. Miješanja u unutrašnja pitanja BiH traju decenijama, od ideja o podjeli i ustrojstvu do Ustava i Izbornog zakona. Posljednji primjer je jučerašnja konferencija u Zagrebu na kojoj je BiH ocijenjena kao nefunkcionalna država i predložen treći entitet. Iako je vikend, reakcije su izostale, ali BiH će sutra uputiti protestnu notu Hrvatskoj.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković najavio je institucionalnu reakciju. “Poslat ćemo sutra notu Vladi Hrvatske, reagovat ćemo institucionalno i zatražiti očitovanje hrvatskih vlasti na ovaj skandalozni skup koji se desio u Zagrebu. Ovi radikali i ludaci u Zagrebu nisu izvukli pouku iz presude od 111 godina Prliću i ostalima koji su crtanjem karata započeli fašistička divljanja u Bosni i Hercegovini”, rekao je Konaković.

Dodao je da ga ovakvi radikali drže na oprezu. “Oni nam pokažu da nema čvrstog sna u Bosni i Hercegovini sve dok žive fašističke ideologije koje su napravile strašne zločine na prostoru naše domovine. Spremni smo za ove izazove, ne potcjenjujemo ih, ali ni ne precjenjujemo. Neće nas uvući u rasprave, nego ćemo institucionalno još jednom djelovati da zaštitimo interese države”, istakao je Konaković.

Oglasila se i SDA oštrim kritikama Hrvatskoj uz poruku da crtanje nove karte podsjeća na devedesete godine uoči agresije na BiH. Unutrašnje uređenje, kako su naveli, može biti predmet razgovora isključivo u institucijama BiH, u skladu sa Ustavom, zakonima i demokratskom voljom njenih građana i naroda. Inače, posljednjih mjeseci institucije u BiH ne funkcionišu kako bi trebale, a blokade državnog nivoa su česte, uz napomenu da SNSD i HDZ trenutno koče napredak zemlje.

Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da su protekle tri decenije ljudi napravili biznise i zaokružili državni aparat. “To su igre bez granica, predizborna je godina, vodi se kampanja. Malo se vodi računa o građanima za koje se svi zalažu. Postoje svi drugi interesi, ali najmanje građana”, poručio je Ademović.

Da se najmanje gledaju interesi građana pokazuje i podatak da je BiH na granici da izgubi približno 400 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan zbog kočenja usvajanja evropskih zakona i ratifikacije dokumenata Reformske agende.