Povećajte unos vode

Budući da se krv sastoji od otprilike 90% vode, dehidratacija smanjuje ukupni volumen krvi, što može dovesti do pada krvnog pritiska. Dovoljan unos tečnosti ključan je za održavanje optimalnog volumena krvi. Preporučuje se između šest i 12 čaša vode dnevno.

Povećajte unos soli, ali umjereno

Natrij, glavni sastojak soli, pomaže u regulaciji krvnog pritiska. Nešto veći unos soli može pomoći tijelu da zadrži vodu, čime se povećava volumen krvi i samim tim i krvni pritisak. Međutim, važno je biti umjeren, jer prevelik unos soli može pretjerano povisiti pritisak i povećati rizik od srčanih bolesti.

Kofein za privremeno povećanje pritiska

Kofein djeluje kao stimulans koji sužava krvne sudove i tako privremeno podiže krvni pritisak. Šoljica kafe ili zelenog čaja može povisiti pritisak u roku od 30 minuta, a efekat obično traje do četiri sata. Ipak, kod nekih osoba veće količine kofeina mogu izazvati nervozu, anksioznost i probleme sa spavanjem.

Kompresione čarape za bolju cirkulaciju

Kompresione čarape su elastične, pripijene čarape koje stvaraju pritisak na noge, poboljšavajući protok krvi i sprečavajući njeno zadržavanje u donjim ekstremitetima. Nošenje čarapa do koljena ili butina pomaže povratku krvi ka srcu, što može povisiti krvni pritisak. Postoje i modeli koji idu do struka i također mogu biti korisni.

Manji i češći obroci

Nagli pad krvnog pritiska nakon obroka (postprandijalna hipotenzija) češće se javlja kod starijih osoba i onih s određenim zdravstvenim problemima. Simptomi uključuju vrtoglavicu, ošamućenost i mučninu. Preporučuje se više manjih obroka tokom dana kako bi pritisak ostao stabilniji.

Pazite na unos vitamina B12

Vitamin B12 važan je za funkcionisanje autonomnog nervnog sistema, koji reguliše i krvni pritisak. Nedostatak ovog vitamina može izazvati ortostatsku hipotenziju – nagli pad pritiska pri ustajanju. B12 možete povećati konzumacijom ribe, mliječnih proizvoda (mlijeko, sir) i mesa peradi. U slučaju deficita, ljekar može preporučiti suplemente.

Ciljane vježbe mogu pomoći

Napinjanje mišića i izometrijske vježbe (statične kontrakcije mišića) mogu poboljšati cirkulaciju i povisiti krvni pritisak, čime se smanjuje vrtoglavica. Ove vježbe posebno su korisne pri ustajanju. Primjeri vježbi: prekrštanje nogu i stezanje mišića nogu i zadnjice; lagano pomicanje vrata (brada ka grudima pa povratak u početni položaj); marširanje u mjestu; stiskanje šake nekoliko sekundi. Također, redovna kardio aktivnost može ublažiti simptome niskog pritiska.

Podignite uzglavlje kreveta

Spavanje s uzglavljem podignutim 10–15 cm može spriječiti zadržavanje krvi u donjem dijelu tijela tokom noći. Time se poboljšava cirkulacija i ublažava nagli pad pritiska pri ustajanju.

Ograničite unos alkohola

Alkohol izaziva dehidrataciju i može pogoršati nizak krvni pritisak. Umjeren ili veći unos alkohola može sniziti pritisak i ubrzati rad srca, a efekti mogu trajati i do 12 sati.

Kako znati imate li prenizak pritisak?

Normalan krvni pritisak kod odraslih je između 90/60 mmHg i 120/80 mmHg. Vrijednosti ispod 90/60 mmHg smatraju se niskim pritiskom. Prva vrijednost (sistolni pritisak) označava pritisak tokom otkućaja srca, a druga (dijastolni) pritisak između otkućaja. Pritisak se može mjeriti i kod kuće automatskim aparatima, pri čemu su precizniji oni s manžetnom za nadlakticu. Simptomi niskog pritiska mogu uključivati zamućen vid, zbunjenost, vrtoglavicu, ubrzan rad srca, slabost, nesvjesticu, umor, lupanje srca, mučninu ili povraćanje.

Uzroci niskog pritiska

Hipotenzija može biti posljedica različitih stanja: anafilaktičke reakcije, anemije, dehidratacije, depresije i trudnoće (posebno u prvih 24 sedmice). Također može nastati zbog srčanih problema (usporen rad srca, srčana slabost), hipotireoze, Parkinsonove bolesti, teških infekcija ili septičkog šoka, kao i nedostatka vitamina B12 ili folne kiseline. Određeni lijekovi, poput diuretika, beta-blokatora i nekih antidepresiva, također mogu sniziti pritisak.

Moguće komplikacije

Nizak krvni pritisak ne mora uvijek biti opasan i mnogi ljudi ga uspješno kontrolišu promjenom navika. Međutim, dugotrajno nizak pritisak može dovesti do slabijeg dotoka krvi u mozak, problema s koncentracijom i pamćenjem te povećanog rizika od demencije. U trudnoći može utjecati na rast ploda i porođajnu težinu. Vrtoglavica povećava rizik od padova i povreda. U najtežim slučajevima može doći do šoka – stanja u kojem organi ne dobijaju dovoljno kiseonika, što može biti životno ugrožavajuće.

Kada potražiti ljekarsku pomoć?

Ako imate stalne simptome niskog pritiska, obratite se ljekaru. Hitna pomoć potrebna je ako se jave znaci šoka: hladna, plavičasta i vlažna koža, ubrzano disanje i slab ili ubrzan puls. Preporučuje se da ustajete polako i imate oslonac pri ruci. Ako vam dugo stajanje smeta, pravite pauze i sjedite. Također se savjetuje izbjegavanje vrućih tuševa i kupki, kao i napornih aktivnosti po vrućini, jer mogu pogoršati simptome.