Međunarodni monetarni fond (MMF) revidirao je svoje prognoze na niže, upozoravajući da eskalacija sukoba na Bliskom istoku predstavlja značajnu prepreku za globalni ekonomski oporavak. Prema najnovijim projekcijama, svjetska privreda će ove godine porasti za 3,1 posto, što je za 0,2 procentna poena manje nego što je procjenjeno početkom godine.

Različiti scenariji i posljedice

Glavni ekonomist MMF-a, Pierre Olivier Gourinchas, istakao je da je prošla godina donijela iznenađujuće pozitivne rezultate zahvaljujući snažnoj produktivnosti i povoljnim finansijskim uslovima. Međutim, novi talas nasilja na Bliskom istoku prekinuo je taj zamah. Dalji razvoj događaja, posebno u pogledu stabilnosti snabdijevanja energijom, ključan je za buduće prognoze.

Fond je predstavio dva scenarija. Osnovni, koji pretpostavlja relativno kratak sukob i umjereni porast cijena energije od 19 posto, predviđa globalni rast od 3,1 posto uz inflaciju od 4,4 posto. U pesimističnijem scenariju, sa većim šokovima u energetskom sektoru i strožim finansijskim uslovima, rast bi mogao usporiti na 2,5 posto, dok bi inflacija skočila na 5,4 posto.

Prognoze za velike ekonomije i region

Prognoze za glavne svjetske ekonomije također su blago snižene. Očekuje se da će ekonomija Sjedinjenih Američkih Država porasti 2,3 posto, dok će zona eura zabilježiti rast od 1,1 posto. Unutar Eurozone, Španija će vjerojatno imati najjači rast (2,1 posto), dok će Njemačka, Francuska i Italija ostati ispod jednog procenta.

Indija će i dalje biti najbrže rastuća velika ekonomija sa očekivanim rastom od 6,5 posto, dok će Kina porasti 4,4 posto. Najteže posljedice sukoba osjetit će zemlje u regionu Perzijskog zaljeva. MMF predviđa dramatičan pad aktivnosti u Kataru (-8,6 posto) i Iraku (-6,8 posto), dok bi ekonomija Irana mogla pasti 6,1 posto prije potencijalnog oporavka 2027. godine.