Obijesna vožnja predstavlja sve veći problem na bosanskohercegovačkim putevima i jedan je od ključnih pokazatelja niskog nivoa sigurnosti u saobraćaju, upozorava profesor sa Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu Drago Ezgeta. On ističe da se radi o složenom globalnom izazovu, a rješenje se može pronaći samo kroz kombinaciju strožih sankcija, preventivnih aktivnosti i dugoročne edukacije svih učesnika u prometu.

Zakonska rješenja i evropske prakse

Ezgeta naglašava da u BiH obijesna vožnja nije izolovan fenomen, već dio šireg problema. Trenutni zakoni takvo ponašanje tretiraju kao prekršaj, dok se u većini evropskih zemalja ono sankcioniše krivičnim zakonodavstvom. Kao primjer navodi Njemačku, koja je precizno definisala elemente opasne vožnje i za nju predvidjela zatvorske kazne od jedne do tri godine, posebno ako je došlo do stvarne opasne situacije. Slovenija, s druge strane, definiše ovaj prekršaj šire, uz razlike u kažnjavanju u zavisnosti od toga da li je direktno ugrožen život ili imovina.

Ključni problem u domaćem zakonodavstvu, prema Ezgeti, je dokazivanje stepena opasnosti, iako svako kršenje propisa nosi potencijalno teške posljedice. On posebno ističe nedovoljnu percepciju rizika kod vozača, što povezuje s nedostatkom kvalitetne edukacije i dugogodišnjeg rada na promjeni kulture u saobraćaju.

Statistika i policijske mjere

Upozorenja struke potvrđuju i zvanični podaci. Na području Kantona Sarajevo u protekle dvije godine evidentirano je 2.091 saobraćajna nezgoda uzrokovana neprilagođenom brzinom. Tokom 2024. godine zabilježeno je 1.186 ovakvih nezgoda, dok je u 2025. registrovano 905, što predstavlja pad od 31 posto. Ipak, ukupan broj nesreća i dalje je alarmantan.

Kako navode iz Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo, kontinuirano se unapređuje sistem nadzora. Instalirani su kućišta za mjerenje brzine, analitičke kamere za prepoznavanje registarskih oznaka i tzv. sistem “Sparta”, a planira se i proširenje radarskih sistema nove generacije. Glavna saobraćajnica na relaciji Ilidža – Stari Grad bit će u većoj mjeri pokrivena savremenim uređajima.

Policija svakodnevno provodi pojačane kontrole koristeći službena vozila “presretače” i mobilne ručne radare, s posebnim fokusom na prekoračenje brzine, vožnju pod uticajem alkohola i droga te druge ozbiljne prekršaje. Nadležnim institucijama su predložene izmjene Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja, uključujući jasnije definisanje nasilničke vožnje i strožije sankcije, koje se trenutno nalaze u parlamentarnoj proceduri.