Dan 22. aprila 1945. godine obilježava se kao Dan stradanja u logoru Jasenovac, kada su logoraši organizirali dva pokušaja proboja. Iako je dio zatvorenika uspio pobjeći, većina je stradala u tom posljednjem činu otpora.

Nihad Halilbegović, publicista koji je istraživao stradanje Bošnjaka u ovom logoru, ističe da su mnogi od njih stradali kao antifašisti, čak i ako sami taj pojam nisu u potpunosti razumijevali. “Bošnjaci su u logoru Jasenovac stradali kao antifašisti u širem smislu te riječi. Iako značajan broj od njih nisu ni znali šta je to antifašizam, u njihovim venama tekla je ‘antifašistička krv'” , kaže Halilbegović.

Žrtve i svjedočanstva

Halilbegović je u svom istraživanju evidentirao 1.520 Bošnjaka stradalih u Jasenovcu po imenu i prezimenu, od čega je za 1.379 poznata i godina stradanja. Među žrtvama bilo je 371 žena, što čini 24,4 posto. Ovi ljudi dolazili su iz 273 različita mjesta širom Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Hrvatske, Crne Gore, Kosova i Makedonije.

Jedno od zabilježenih svjedočanstva govori o Pandžu Redži Pandžiću iz Nahoreva kod Sarajeva, komandiru muslimanske milicije koji se suprotstavljao i četnicima i ustašama. Iako su ga sarajevski prvaci pokušali spasiti, on je odbio izaći iz stroja bez svojih sugrađana, što je dovelo do njegove deportacije i ubistva u Jasenovcu.

Znamenite ličnosti među žrtvama

Među stradalima nalazio se i značajan broj znamenitih Bošnjaka iz uglednih porodica. Među njima su bili mladi i talentirani književnik Zijah Zijo Dizdarević, Ferid-beg Cerić, Safet Emin-bega Kapetanović i Halil Alije Isaković, amidža poznatog književnika Alije Isakovića.

Ubijen je i Abdulah Sidran, amidža pjesnika Abdulaha Sidrana, po kome je ovaj dobio ime, kao i Džemal Džumhur, rođeni brat karikaturiste i putopisca Zulfikara Zuke Džumhura. Žrtve su također bile majka i sestra braće Dizdar, Hamida i Mehmedalije Maka, poznatih književnika.

Među stradalima bio je i Mehmedalija Ahmeta Hadžić iz Konjica, ugledni imam i trgovac, zajedno sa svojim sinom Ahmetom. Prema podacima, oni su odvedeni u logor i ubijeni 1945. godine.

Iako broj stradalih Bošnjaka u Jasenovcu čini 1,5 posto od ukupnih bošnjačkih žrtava Drugog svjetskog rata, njihova priča ostaje važan dio kolektivnog sjećanja na stradanje u ovom logoru.