Građanin Evropske unije prosječno ostvari godišnji prihod od 40.000 eura, dok je taj iznos za stanovnika Bosne i Hercegovine pet puta manji i iznosi svega 8.000 eura. Unija je teorijski Bosni i Hercegovini odobrila 976,6 miliona eura za provedbu reformi i podizanje životnog standarda, međutim, domaće vlasti zbog izostanka konsenzusa taj novac ne povlače.

Blokada sporazuma

Iako je Brisel početkom decembra dao zeleno svjetlo za reforme, od tada do danas BiH nije povukla ni jedan euro. Sredstva se neće isplatiti sve dok se ne imenuje glavni koordinator za projekte i ne usvoje dva tehnička sporazuma. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto istakla je da je prijedlog sporazuma stigao prošle sedmice i da se sada nalazi u ministarstvu finansija. “Ne postoji puno prepreka, ali su se morali, s obzirom na naše ustrojstvo, dogovoriti kako će u kontekstu BiH izgledati ta dva sporazuma, jer nije isto kako će izgledati. Nije bilo isto dostaviti prijedlog sporazuma za druge zemlje u regiji”, rekla je Krišto.

Ugroženi projekti i političke optužbe

Već je jednom došlo do smanjenja sredstava za BiH za 10 posto, a postoji realna opasnost da se to ponovi ukoliko ne bude napretka na evropskom putu. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković uputio je oštre optužbe: “Postoje zdrave evropske struje koje ulažu maksimum napora da se to usvoji i ide dalje i dođe ministar iz SNSD i sve to zakoči zato što mu se može… Imamo stranku koja radi u interesu Ruske Federacije, koja rade u njihovu korist, a ne u korist Srba”.

Evropska unija je ranije obustavila finansiranje projekata vrijednih preko 600 miliona eura, uključujući i izgradnju željezničke pruge Doboj – Šamac. Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto ističe da je rizik od potpunog uklanjanja ovog projekta sa liste velika šteta za željeznički sektor.

Rok za realizaciju sredstava iz Plana rasta ističe do kraja 2027. godine. Edo Kanlić iz Transparency International BiH naglašava da BiH ima priliku da do kraja ove godine realizuje gotovo polovinu reformske agende i pridruženih sredstava. “Taj period ističe u decembru i ako nešto ne uradimo, BiH će trajno izgubiti sredstva i mislim da to sebi ne možemo dozvoliti”, rekao je Kanlić. U međuvremenu, informacije iz Brisela ukazuju da bi naredni Plan rasta mogao trajati sedam umjesto četiri godine, dok bi rad na novim reformskim agendama trebao početi već u drugoj polovini ove godine.