Grupa od 11 evropskih i azijsko-pacifičkih zemalja izrazila je ozbiljnu zabrinutost povodom eskalacije sukoba na Bliskom istoku i njihovog utjecaja na globalnu energetsku sigurnost. Ministri finansija Velike Britanije, Australije, Japana, Švedske, Nizozemske, Finske, Španije, Norveške, Irske, Poljske i Novog Zelanda pozvali su na hitno rješenje koje će osigurati slobodan prolaz kroz strateški važan Hormuški moreuz.

Poziv na primirje i pregovore

U zajedničkom saopćenju, zemlje su pozdravile privremeno primirje između SAD-a, Izraela i Irana, istaknuvši da je njegova potpuna provedba od ključnog značaja. “Protekle sedmice donijele su neprihvatljiv gubitak života i značajne poremećaje u globalnoj ekonomiji i finansijskim tržištima”, navodi se u dokumentu. Diplomate su istakle da će primirje biti presudno za zaštitu civila i regionalnu stabilnost, pozivajući na brzo i trajno pregovaračko rješenje.

“Obnovljena neprijateljstva, širenje sukoba ili nastavak poremećaja u Hormuškom moreuzu predstavljali bi ozbiljne dodatne rizike za globalnu energetsku sigurnost, lance snabdijevanja te ekonomsku i finansijsku stabilnost”, glasi eksplicitno upozorenje. Iako su pozdravile primirje, zemlje su istakle da će ekonomski uticaji, uključujući inflaciju i volatilnost tržišta, vjerovatno potrajati.

Posljedice sukoba i američki potezi

Sukob je već ostavio teške posljedice. Prema dostupnim podacima, zajedničke američko-izraelske operacije protiv Irana odnijele su oko 3.300 života i dovele do raseljavanja stotina hiljada ljudi. S američke strane, poginulo je 13 vojnika, a stotine je ranjeno tokom 39-dnevnih borbi koje su započele krajem februara.

Nedavni direktni razgovori između SAD-a i Irana u Islamabadu nisu donijeli konkretan dogovor, što je dodatno zakompliciralo situaciju. Nakon toga, američki predsjednik Donald Trump najavio je pomorsku blokadu Hormuškog moreuza, mjera koja je službeno stupila na snagu u ponedjeljak i dodatno zategnula već napetu situaciju u regionu.