Gotovo polovina institucija u Bosni i Hercegovini ne poštuje zakonske rokove za odgovore na zahtjeve za pristup informacijama, pokazalo je istraživanje nevladine organizacije Transparency International BiH. Samo 140 od 394 institucije dostavilo je tražene podatke na vrijeme, što je potaknulo koaliciju od 27 nevladinih organizacija da pokrene inicijativu za izmjenu zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima vlasti u zemlji.

Zakonske praznine i izbjegavanje odgovornosti

Prema analizi, postojeći entitetski zakoni ne nameću institucijama obavezu proaktivnog objavljivanja ključnih informacija, niti osiguravaju efikasan nadzor i pravnu zaštitu građana. Ovi nedostaci direktno utiču na praksu, gdje se često zloupotrebljavaju pravne praznine kako bi se izbjegla transparentnost, posebno kada su u pitanju podaci o trošenju javnih sredstava.

“Pored zanemarivanja rokova, institucije u Bosni i Hercegovini zanemaruju i sudske presude koje im nalažu dostavljanje informacija koje građani i organizacije civilnog društva traže od njih”, ističe se u saopćenju Transparency International BiH. Organizacija navodi primjer da je Sud BiH okončao samo tri od osam upravnih sporova koje je pokrenula protiv javnih organa koji odbijaju da dostave tražene informacije.

Problem proaktivne transparentnosti i spori sudovi

Jedan od ključnih nedostataka je izostanak obaveze takozvane proaktivne transparentnosti. Institucije nisu dužne objavljivati materijale za sjednice, budžete, nacrte zakona i druge dokumente iz svog rada, što onemogućava javnost da prati procese odlučivanja i načine trošenja javnog novca.

Neefikasnost sudova i izostanak kazni dodatno omogućavaju institucijama da izbjegavaju primjenu zakona. Ilustrativan primjer je spor protiv Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, koje uporno ignoriše višestruke sudske presude i odbija objaviti ugovor o koncesiji za autoput Banja Luka – Prijedor, štiteći navodno komercijalne interese investitora umjesto interesa građana.

Inicijative predlažu uvođenje obaveze proaktivne objave dokumentata u mašinski čitljivom formatu, donošenje formalnih rješenja kao odgovora na zahtjeve, te inspekcijski nadzor sa mogućnošću izricanja kazni. Ovo je posebno važno za Republicu Srpsku, gdje institucije često odgovaraju običnim “dopisom” bez potpisa i pečata, čime građanima uskraćuju pravo na žalbu.

Iako je na državnom nivou usvojen novi Zakon o slobodi pristupa informacijama kao dio reformskih mjera, on nije doveo do ubrzanog objavljivanja podataka od javnog interesa. Zbog toga se predlaže skraćivanje rokova za postupanje Žalbenog vijeća sa 60 na 45 dana u slučajevima provođenja testa javnog interesa.

“Sve inicijative imaju zajednički cilj, a to je prelazak sa formalnog na stvarni pristup informacijama kroz jasne obaveze institucija, efikasan nadzor i dostupnost podataka u praksi. Bez ovih izmjena, pravo na pristup informacijama ostaje ograničeno, a prostor za zloupotrebe javnih resursa značajno povećan”, zaključuju iz Transparency International BiH.