Vodeće svjetske finansijske i energetske institucije pozvale su zemlje da odmah prestanu sa skladištenjem energetskih zaliha i uvodenjem izvoznih kontrola, upozoravajući da takve mjere dodatno pogoršavaju već najveći šok na globalnom tržištu energije u istoriji.

Hitni poziv na saradnju

Izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva, šef Svjetske banke i direktor Međunarodne energetske agencije (IEA) Fatih Birol zajednički su apelovali na zemlje da izbjegavaju štetne mjere. “Prvi princip treba da bude: Nemojte uvoditi izvozna ograničenja koja samo pogoršavaju neravnotežu,” izjavila je Georgijeva nakon sastanka u Washingtonu.

Birol je posebno istakao da nekoliko zemalja već drži zalihe i nameće izvozna ograničenja, pozivajući sve da dopuste protok energetskih zaliha na tržišta. Iako nije imenovao konkretne zemlje, upozorio je da “nijedna zemlja nije imuna” na posljedice ovog šoka.

Rat i ekonomski udari

Sukob na Bliskom istoku, koji je započeo 28. februara, podigao je cijene nafte za 50 posto, a također je potaknuo rast cijena prirodnog gasa i đubriva, što izaziva zabrinutost za sigurnost hrane i gubitke radnih mjesta. Američka vojska je 13. aprila započela blokadu brodova koji napuštaju iranske luke, nakon što su pregovori o okončanju sukoba u Islamabadu propali.

Cijene nafte ponovo su preskočile 100 američkih dolara po barelu, bez znakova brzog ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca koji prenosi 20 posto svjetske nafte i ukapljenog prirodnog gasa. Birol je naveo da je sukob oštetio više od 80 naftnih i plinskih objekata širom Bliskog istoka, opisujući situaciju kao “najgoru globalnu energetsku disrupciju ikada”.

MMF i Svjetska banka najavili su da će sniziti svoje prognoze rasta i podići projekcije inflacije zbog rata. MMF će objaviti nove prognoze 14. aprila, dok IEA priprema novi mjesečni izvještaj o tržištu nafte. IEA je već oslobodila oko 400 miliona barela nafte iz svojih rezervi i spremna je na dalje akcije ako budu potrebne.