Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) preklasificirala je carske pingvine s “gotovo ugrožene” na “ugroženu” vrstu, što predstavlja direktnu posljedicu klimatskih promjena koje remete život na Antarktiku. Ova odluka globalnog tijela za očuvanje biodiverziteta ističe kako su ove ikonične ptice, koje su simbol opstanka u ekstremnim uslovima, sve bliže rubu opstanka zbog nestajanja morskog leda.

Posljedice gubitka ledenog pokrivača

Carski pingvini, najveća i najteža vrsta pingvina, potpuno su zavisni od morskog leda za razmnožavanje, lov i opstanak. Rano topljenje i nestajanje ovih ledenih platformi već je dovelo do dramatičnog pada njihovog broja. Naučnici IUCN-a procjenjuju da će do 2080-ih godina populacija carske pingvine biti prepolovljena zbog promjena uzrokovanih globalnim zagrijavanjem.

“Zaključili smo da klimatske promjene uzrokovane ljudskom aktivnošću predstavljaju najznačajniju prijetnju carskim pingvinima”, izjavio je dr. Philip Trathan, član stručne grupe IUCN-a koja je radila na procjeni za Crvenu listu. Dr. Christophe Barbraud sa francuskog istraživačkog instituta CNRS dodaje da vrsta ima “velike poteškoće u preživljavanju” bez morskog leda, čiji se opseg značajno smanjio od 2016. godine.

Širi ekološki alarm

Promjena statusa carske pingvine nije jedini alarmantan podatak. IUCN je također preklasificirao antarktičkog medvjedica s “najmanje zabrinjavajuće” na “ugroženu” kategoriju, nakon što je njihov broj pao za više od 50 posto od 1999. godine. Pad je također povezan sa klimatskim promjenama koje utiču na dostupnost hrane. Južni morski slon također je prebačen u kategoriju “ranjivih” zbog smrtonosnog patogena.

Dr. Trathan ističe da su carski pingvini “vrsta-sentinel koja nam govori o našem mijenjajućem svijetu i tome koliko dobro kontrolišemo emisije stakleničkih gasova”. Satelitski snimci već pokazuju alarmantan trend – oko 20.000 odraslih jedinki, što čini 10 posto populacije, nestalo je samo između 2009. i 2018. godine.