Najnovije istraživanje javnog mnijenja pokazalo je da velika većina građana Sjedinjenih Američkih Država vjeruje da cijene goriva rastu, a značajan dio za to krivi politiku predsjednika Donalda Trumpa. Podaci naglašavaju duboke ekonomske zabrinutosti koje prelaze tradicionalne stranačke podjele.

Čak 87 posto ispitanika izjavilo je da su cijene benzina u porastu, od čega 60 posto smatra da rastu “mnogo”. Ova percepcija je prisutna među svim političkim opredjeljenjima, uključujući 91 posto demokrata, 90 posto nezavisnih birača i 81 posto republikanaca.

Nezadovoljstvo Trumpovom politikom

Javnost uglavnom ne odobrava pristup Trumpove administracije pitanju cijena goriva. Ukupno 65 posto ispitanika izrazilo je nezadovoljstvo, dok je samo 28 posto dalo podršku, što rezultira neto negativnim rezultatom od 37 bodova. Među nezavisnim biračima, nezadovoljstvo je još izraženije – 72 posto protiv 15 posto koji podržavaju.

Iako republikanci generalno pokazuju veću podršku, istraživanje otkriva unutrašnje podjele. Republikanke i republikanci koji nisu dio MAGA pokreta češće ne odobravaju nego što podržavaju Trumpov pristup ovoj ekonomskoj temi.

Rat s Iranom kao ključni faktor

Anketa je identificirala eskalaciju sukoba s Iranom kao centralni pokretač rasta cijena goriva. Oko 71 posto ispitanika navelo je ovaj međunarodni sukob kao glavni uzrok, što je više nego broj onih koji su krivili naftne kompanije ili domaće političke lidere.

Kada je riječ o odgovornosti, 60 posto ispitanika smatra da su Trump i republikanski kongresnici više krivi za rast cijena benzina nego njihovi demokratski kolege. Samo 16 posto okrivljuje demokrate, a jaz u mišljenjima postaje još širi kada se eksplicitno spomene rat kao uzročni faktor.

Pitanje koja je politička stranka bolje opremljena za rješavanje ovog problema ostavlja javnost duboko podijeljenom. Trideset pet posto ispitanika više vjeruje demokratima, 31 posto favorizira Trumpa i republikance, dok više od četvrtine ne vjeruje ni jednoj strani.

Istraživanje je sprovedeno od 2. do 6. aprila među 1.000 registrovanih birača, sa marginom greške od plus ili minus 3,1 procentnih poena.