Evropski bizon, najveći kopneni sisar starog kontinenta, piše istoriju jedne od najuspješnijih priča o oporavku divljih životinja. Nakon što je početkom 20. vijeka bio na rubu potpunog izumiranja, sada se slobodno kreće šumama od Velike Britanije do Rumunije, donoseći sa sobom obnovu cijelih ekosistema.

Od 60 do 7000 jedinki

Nekada široko rasprostranjen, evropski bizon je gotovo nestao zbog intenzivnog lova i gubitka staništa. Kada je 1927. godine ustrijeljen posljednji divlji primjerak na Kavkazu, u cijelom svijetu je preostalo manje od 60 jedinki u zatočeništvu. Danas, zahvaljujući naporima organizacija poput Rewilding Europe, njihov broj u slobodnoj prirodi porastao je na impresivnih 7.000. Najveća krda mogu se naći u Poljskoj i Bjelorusiji, ali životinje su uspješno reintroducirane i u Rumuniji, Njemačkoj, Švicarskoj, Litvaniji, Bugarskoj i čak u Velikoj Britaniji.

Inženjeri prirode

Povratak ovog velikog biljojeda ima dalekosežne pozitivne efekte na okolinu. U šumama Kenta u Engleskoj, gdje je krdo vraćeno 2022. godine, već se primjećuje transformacija. “Šetajući tamo, imamo mnogo više svjetla na šumskom tlu, imamo vrste koje rastu kroz njega koje prije ne bi imale, jer je bilo tako gusto s drvećem,” izjavila je konzervatorica Hannah Mackins. Bizoni upravljaju staništem ispašom, sječom mladog drveća i skidanjem kore, čime stvaraju mozaik različitih mikrostaništa i podstiču bioraznolikost.

Najnovija istraživanja ukazuju na još jednu važnu ulogu – bizon kao saveznik u borbi protiv klimatskih promjena. Studija Univerziteta Yale iz 2024. sugerira da krdo od 170 bizona u rumunskim Karpattima može pomoći u hvatanju i skladištenju ugljika u količini koja je ekvivalent godišnjoj emisiji desetina hiljada automobila. Oni to postižu ravnomjernom ispašom, recikliranjem hranjivih materija i zbijanjem tla.

U Holandiji, u Nacionalnom parku Južni Kennermerland, bizoni pružaju neobičnu uslugu pticama pjegavicama. Ptice koriste njihovo zimsko krzno, koje životinje odbacuju u proljeće, za izgradnju mekanih i toplih gnijezda. Studenti sada istražuju da li ovaj prirodni materijal poboljšava uspjeh parenja ptica. Povratak bizona nije samo spašavanje jedne vrste, već pokretanje lanaca života koji su dugo bili prekinuti.