Cijene fizičke sirove nafte u Evropi i Aziji dosegle su rekordne razine od blizu 150 američkih dolara po barelu, što daleko nadmašuje cijene na terminskom tržištu. Ovaj skok direktna je posljedica produbljivanja krize u Hormuzu, izazvane sukobom Sjedinjenih Država i Izraela s Iranom.

Panika zbog nestašice

Efektivno zatvaranje Hormuškog tjesnaca od strane Irana dovelo je do prekida isporuke najmanje 12 miliona barela nafte dnevno, što čini oko 12 posto svjetske ponude. Kao rezultat, terminski ugovori za Brent naftu dosegli su 119,50 dolara po barelu prošlog mjeseca, što je najviša nivo od 2022. godine, iako još uvijek ispod apsolutnog rekorda od 147,50 dolara iz 2008.

Međutim, konkurencija azijskih i evropskih rafinerija za zamjenske zalihe dovela je do eksplozivnog rasta cijena nafte za trenutnu isporuku. Cijena sjevernomorske nafte Forties u utorak je dostigla 146,09 dolara po barelu, što je iznad nivoa iz 2008. godine i predstavlja apsolutni historijski rekord.

“Glavni pokretač cijena, poput one za Forties, je panika zbog ponude”, rekao je iskusni trgovac naftom Adi Imsirovic. “Kada postoji stvarna, fizička nestašica, ljudi ne razmišljaju o isporuci u julu – već o nafti SADA.”

Raskorak između fizičkog i terminskog tržišta

Cijena Fortiesa i mnogih drugih tereta širom svijeta povezana je sa fizičkim benchmarkom pod nazivom “dated Brent”, koji se trguje gotovo 20 dolara iznad cijene terminskih ugovora za Brent za isporuku u junu. Ovaj raskorak odražava cijenu tereta za trenutnu isporuku.

“Trenutno, tržište se bori za dostupne, rafinerijski upotrebljive barele, a stres se prvo pojavljuje u dijelu benchmarka koji je najbliži trenutnom fizičkom problemu”, istaknuli su analitičari Morgan Stanleyja u izvještaju.

Ovaj pritisak prelio se i na cijene rafiniranih proizvoda u Evropi, koje su u utorak bile blizu rekordnih visina. Cijena mlaznog goriva kretala se oko 226,40 dolara po barelu, blizu rekorda postavljenog sredinom marta, dok je cijena dizela iznosila 203,59 dolara po barelu.