Cijene sirove nafte nastavljaju rast u ponedjeljak, potaknute strahovima od daljih poremećaja u snabdijevanju iz ključne proizvodne regije Bliskog istoka, zbog eskalacije sukoba između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana. Brentova nafta poskupila je za 1,6 posto, do 110,74 dolara po barelu, dok je američki West Texas Intermediate (WTI) zabilježio porast od 0,6 posto, na 112,25 dolara.

Ratni rizici i zatvaranje Hormuza

Proteklog četvrtka, u posljednjem trgovačkom danu prije praznične pauze, WTI je porastao za više od 11 posto, a Brent za gotovo 8 posto, što predstavlja najveći apsolutni rast cijena od 2020. godine. Glavni uzrok je nastavak ratnih operacija i prijetnje bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će nastaviti napade na ciljeve u Iranu ako se strateški moreuz Hormuz ne otvori.

Moreuz Hormuz, kroz koji se transportira nafta i naftni derivati iz Iraka, Saudijske Arabije, Katara, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata, i dalje je u velikoj mjeri zatvoren zbog iranskih napada na brodove. Ova situacija prisiljava rafinerije širom svijeta da agresivno traže alternativne izvore sirovine, posebno fizičke terete iz SAD-a i sjevernog dijela Sjevernog mora.

Trumpove prijetnje i diplomatski zastoj

U nedjelju je Trump pojačao pritisak na Teheran, prijeteći u objavi na društvenim mrežama da će u utorak ciljati iranske elektrane i mostove ako se moreuz ne otvori. Istovremeno, diplomatski napori za postizanje primirja su, prema izvještajima, u ćorsokaku. Iran je zvanično saopćio posrednicima da nije spreman na sastanak sa američkim zvaničnicima u Islamabadu, a pregovori su dostigli mrtvu tačku.

Unatoč zatvaranju, podaci o brodarstvu pokazuju da su neka plovila, uključujući tanker pod omanskom upravom, kontejnerski brod u francuskom vlasništvu i plinovoz pod japanskim vlasništvom, prešli moreuz od četvrtka. Ovo odražava iransku politiku dopuštanja prolaska brodovima iz zemalja koje smatra prijateljskim.

U međuvremenu, grupa OPEC+ dogovorila se za skroman porast proizvodnje od 206.000 barela dnevno za maj. Međutim, ova odluka uveliko ostaje na papiru, jer nekoliko kĺjučnih proizvođača u grupi nije u stanju povećati output zbog rata i drugih faktora, poput napada ukrajinskih dronova na ruske izvozne terminale.