Svjetske cijene osnovnih prehrambenih proizvoda ponovo su krenule u oštar uspon, a najviše su pogodile šećer i biljna ulja. Prema najnovijem izvještaju Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), glavni krivac za ovaj skok je rat na Bliskom istoku i posljedični zastoji u tranzitu nafte kroz Hormuški tjesnac.

Gorivo umjesto hrane

FAO-ov indeks cijena hrane porastao je u martu za 2,4 posto, što je drugi mjesečni rast zaredom. Najveći skok zabilježen je upravo kod šećera, čije su cijene porasle za čak 7,2 posto. Razlog leži u očekivanjima tržišta da će Brazil, kao najveći svjetski izvoznik, veći dio šećerne trske iz nadolazeće žetve preusmjeriti u proizvodnju etanola, zbog visokih cijena nafte.

Slična je situacija i sa biljnim uljima, koja su poskupjela 5,1 posto. Cijene suncokretovog ulja rastu zbog otežane opskrbe iz regije Crnog mora, dok se palmino i repičino ulje suočavaju sa povećanom potražnjom za proizvodnjom biodizela.

Lanac poskupljenja i neizvjesnost

Rast cijena energije i umjetnih gnojiva, kao direktna posljedica sukoba, prelama se kroz cijeli poljoprivredni lanac. Žitarice su također poskupjele za 1,5 posto, dijelom zbog prognozirane suše u SAD-u i očekivanja o slabijoj sjetvi u Australiji. Iako su dobri uvjeti u Europi i stabilna opskrba kukuruzom donekle obuzdali rast, FAO upozorava na pojačanu neizvjesnost.

Agencija je istovremeno povisila prognozu za svjetsku proizvodnju žitarica u 2025. godini, ali upozorava da bi proizvodnja pšenice u 2026. mogla pasti za 1,7 posto. Manje marže poljoprivrednika, uz visoke troškove inputa, mogu uticati na odluke o sjetvi, posebno kukuruza, te potaknuti prelazak na usjeve koji zahtijevaju manje gnojiva.