Američki vojni vrh intenzivira pregovore s danskom vladom o proširenju svog vojnog prisustva na Grenlandu, tražeći pristup trima dodatnim strateškim lokacijama. Ovo bi predstavljalo prvo značajnije širenje američkih vojnih kapaciteta na ovom arktičkom ostrvu nakon više decenija, a dio lokalnog stanovništva već izražava nezadovoljstvo mogućim dolaskom većeg broja stranih vojnika.

Pravni okvir i strateški ciljevi

Planovi za proširenje oslanjaju se na sporazum o odbrani iz 1951. godine između Danske i SAD-a, koji već definiše širok obim američkog vojnog pristupa. Komandant Sjeverne komande SAD-a, general Gregory M. Guillot, tokom svjedočenja pred Kongresom u martu naveo je da vojska želi “povećan pristup različitim bazama širom Grenlanda” zbog rastuće prijetnje i strateške važnosti tog područja. Guillot je dodao da radi na razvoju “više luka i više aerodroma” kako bi vojni vrh imao dodatne opcije za moguće operacije u Arktiku.

Prema navodima glasnogovornice Sjeverne komande, poručnice Terese C. Meadows, vojni planeri posebno razmatraju grad Narsarsuaq na jugu Grenlanda, koji ima duboku luku, te Kangerlussuaq na jugozapadu, koji raspolaže dugom pistom za velike avione. U pregovore su uključene i dvije baze koje su Amerikanci ranije napustili.

Historijski odnosi i trenutni izazovi

Iako se SAD i Danska oslanjaju na dugogodišnje povjerenje, odnosi su bili narušeni nedavnim izjavama bivšeg američkog predsjednika Donald Trumpa, koji je prijetio da će “dobiti” Grenland. Iako je od takvih izjava odustao u januaru, one su ostavile traga i uticale na osjetljivost današnjih razgovora. Pojedini stručnjaci smatraju da Kopenhagen ima vrlo ograničen prostor da blokira američke poteze zbog postojećeg sporazuma.

Osetljivost teme dodatno potkrepljuje činjenica da su u Danskoj ranije čak izrađivani planovi o uništavanju pojedinih aerodroma na Grenlandu kako bi se spriječila eventualna američka invazija. Ovi historijski konteksti dodatno komplikuju sadašnje razgovore o većem broju američkih vojnika na ostrvu, gdje dio lokalnog stanovništva gleda sa zabrinutošću na potencijalno proširenje stranog vojnog uticaja.