Proljetna sjetva u Semberiji, koja se smatra najvećom žitnicom Bosne i Hercegovine, započela je u izuzetno teškim okolnostima. Rekordno visoki troškovi proizvodnje ozbiljno ugrožavaju ne samo ovogodišnje prinose, već i sam opstanak brojnih proizvođača.

Poljoprivrednici upozoravaju da se radi o najskupljoj sjetvi u posljednjih nekoliko godina, a glavni krivac je lančani rast cijena goriva, đubriva i repromaterijala, potaknut globalnim krizama.

Troškovi rastu bez kontrole

Prema procjenama stručnjaka i samih proizvođača, troškovi proljetne sjetve u BiH ove godine su veći za 30 do 40 posto u odnosu na prošlu sezonu. Ovakav skok direktno je povezan sa rastom cijena ključnih inputa u ratarskoj proizvodnji.

„Dešavanja na Bliskom istoku dodatno su zakomplikovala ionako tešku situaciju kada je riječ o cijenama repromaterijala u poljoprivredi. Svake godine, i bez ovih dešavanja, imamo poskupljenja od 10 do 20 posto“, izjavio je proizvođač Mustafa Gradaščević.

Slične probleme ističu i drugi poljoprivrednici.

„Kako će se posijati, to je veliko pitanje. Herbicidi su skupi, đubrivo skupo, gorivo je dostiglo 3,15 KM. Pred samu sjetvu sve poskupljuje, a premije su obustavljene. Poljoprivreda je u velikom problemu“, rekao je proizvođač Milan Savić.

Prinosi pod znakom pitanja

Zbog enormnog rasta cijena, mnogi poljoprivrednici najavljuju smanjenje upotrebe zaštitnih sredstava, što će se neminovno odraziti na konačne prinose. Sve češće ističu da ulaze u sezonu bez sigurnosti da će pokriti osnovne troškove, a kamoli ostvariti dobit.

Dodatni problem predstavlja izostanak jedinstvene strategije, što otežava planiranje proizvodnje i plasman proizvoda.

„Potrebno je napraviti svojevrstan “remont” u poljoprivredi. Mora se urediti otkup i plasman robe, jer proizvedemo, a nemamo kome prodati. Uvoz nas preplavljuje, godinama apelujemo da se to smanji. Već su u problemu mljekari, uskoro će biti i ratari, a onda svi zajedno“, istakao je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice Savo Bakajlić.

Kriza u mljekarstvu

Novi udar na proizvođače mlijeka je ponovno sniženje otkupne cijene, a mnogi mljekari tvrde da više ne rade za zaradu, već za goli opstanak.

„Problemi s mlijekom su sve veći. Prije desetak dana najavljeno je novo sniženje cijene za deset feninga. Premije nema od novembra, što znači da već pet mjeseci izostaje podrška. Pojavljuje se aflatoksin, otkup je slab i sve ovo ne vodi nikuda. Poljoprivrednici su primorani prosipati mlijeko“, upozorava Savić.

Upozorenja na jesen

Iako su iz entitetskog ministarstva najavljeni podsticaji, proizvođači smatraju da oni nisu dovoljni da pokriju nagli rast troškova.

Ekonomisti upozoravaju da bi nastavak ovakvih trendova mogao imati ozbiljne posljedice već na jesen – od nedostatka domaće hrane do dodatnog rasta cijena.

„Najveći problem je to što smo uvozno orijentisani. Gotovo sve uvozimo, oko 95 posto, dok domaćom proizvodnjom ne možemo zadovoljiti ni pet posto potreba. Zbog toga ne možemo biti optimisti“, ističe predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ Bijeljina Jovan Vasilić.

Borba za opstanak

U uvjetima sve skuplje proizvodnje i neizvjesnog tržišta, proljetna sjetva postaje borba za goli opstanak domaće proizvodnje hrane. Bez sistemskih mjera i jasne strategije, upozoravaju sagovornici, posljedice neće snositi samo proizvođači, već i građani – kroz rast cijena i sve manju dostupnost domaćih proizvoda.

Upravo zato, ova sjetva mogla bi biti presudna ne samo za ovogodišnje prinose, već i za budućnost proizvodnje u Bosni i Hercegovini.