Prelazak na ljetnje računanje vremena, koji se ove sedmice primjenjuje u mnogim zemljama, naizgled beznačajna je promjena koja ipak nosi mjerljive posljedice po ljudski organizam. Stručnjaci upozoravaju da prvi dani nakon pomicanja satova mogu biti izazovni za naš unutrašnji biološki ritam.

Narušavanje prirodnog ritma

Ključni problem leži u poremećaju cirkadijalnog ritma, unutrašnjeg “sata” koji reguliše san, budnost, hormone i niz drugih tjelesnih funkcija. Ovaj ritam je usko povezan sa izmjenom svjetla i tame, pa nagla promjena vremena stvara nesklad između organizma i okoline.

Jedna od neposrednih i najčešćih posljedica je manjak sna. Istraživanja pokazuju da ljudi nakon prelaska na ljetnje vrijeme spavaju kraće, a osjećaj umora može potrajati i po nekoliko dana.

Posljedice po produktivnost i zdravlje

Deficit sna negativno utiče na koncentraciju, pažnju i opće raspoloženje, a povezuje se i sa povećanim rizikom od saobraćajnih nesreća i smanjenom produktivnošću na poslu. Promjene ne zahtvataju samo san. Stručnjaci ističu da pomicanje sata može uticati i na hormone poput melatonina i serotonina, koji regulišu uspavljivanje i raspoloženje.

Tamnija jutra i kasniji zalasci sunca mogu odložiti lučenje melatonina, otežavajući zaspivanje, dok manjak jutarnjeg svjetla može loše djelovati na psihu. Osim toga, istraživanja ukazuju na šire zdravstvene posljedice. Kratkoročno se mogu javiti umor, razdražljivost i promjene apetita, uključujući i pojačanu želju za kaloričnijom hranom.

Dugoročno, poremećaji cirkadijalnog ritma nose povećan rizik od kardiovaskularnih problema, gojaznosti i mentalnih poteškoća.

Kako se prilagoditi?

Iako većina ljudi uspije da se prilagodi novom režimu u roku od nekoliko dana, stručnjaci daju savjete kako ublažiti negativne efekte. Preporučuje se postepeno pomicanje vremena odlaska na spavanje nekoliko dana unaprijed, izlaganje jutarnjem svjetlu i održavanje redovne rutine spavanja.

Iako ljetnje računanje vremena donosi duže i svjetlije večeri, njegov uticaj na zdravlje i dalje je predmet diskusija među naučnicima, a sve je više inicijativa koje dovode u pitanje opravdanost ove decenijama stare prakse.