Evropski ljubitelji čokolade suočeni su sa istinskom finansijskom gorčinom. Podaci Eurostata za 2025. godinu otkrivaju da su cijene ovog omiljenog poslastica porasle u prosjeku za 18%, što predstavlja najveći skok među svim prehrambenim proizvodima na kontinentu. Za poređenje, ukupna inflacija u EU iznosila je 2,5%, dok je hrana poskupjela 3,3%.

Regionalne razlike i uzroci

Poskupljenje nije ravnomjerno. Dok su Kipar, Luksemburg, Italija, Kosovo i švicarska zabilježili rast ispod 12%, zemlje istočne Evrope doživjele su pravi udar. U Poljskoj cijene čokolade porasle su za 32,6%, u Estoniji i Litvaniji za 31,5%, a u Srbiji za 25,4%. Hrvatska je zabilježila rast od 15%. Razlog ovakvog stanja leži u strukturi tržišta. Zemlje sa snažnom čokoladnom industrijom, poput Njemačke, Francuske ili Belgije, bolje apsorbuju šokove kroz prilagođavanje marži i dugoročne ugovore.

Kriza u Zapadnoj Africi

Glavni krivac za ovaj slatki haos je kakaovac. Proizvodnja ove ključne sirovine koncentrisana je u Zapadnoj Africi, posebno u Obali Slonovače i Gani. Dugotrajna suša i bolesti u 2023. i 2024. godini doveli su do drastičnog pada prinosa, globalnog deficita i historijski niskih zaliha. Kao posljedica, cijena kakaa na svjetskom tržištu dosegla je rekordne visine. Ekonomista John Baffes ističe da je rast cijena kakaa od preko 120% između 2023. i 2024. godine najveći u istoriji i direktno se odrazio na maloprodajne police.

Na konačnu cijenu utiču i drugi faktori poput troškova rada, energije, cijene drugih sastojka kao što su mlijeko i šećer, te intenzitet konkurencije. Dok neke kompanije apsorbuju dio rasta kako bi zadržale kupce, druge ga u potpunosti prebacuju na potrošače, pretvarajući svakodnevnu slast u sve veći luksuz.