Novo istraživanje pokazuje da izbjegavanje hrane tri sata prije spavanja može značajno poboljšati zdravlje srca i metabolizam, čak i bez promjene u vrsti ili količini unesene hrane. Učesnici studije koji su se pridržavali ovog pravila zabilježili su mjerljiva poboljšanja u krvnom pritisku i nivou šećera u krvi.

Vrijeme obroka važnije od sadržaja tanjira

Iako se savjeti o zdravoj ishrani najčešće odnose na to šta stavljamo na tanjir, sve veći broj istraživanja pokazuje da je vrijeme obroka podjednako važno. Naučnici sa Northwestern Medicine objavili su rezultate studije koja je istraživala kako usklađivanje noćnog posta sa prirodnim ciklusom spavanja i budnosti utiče na zdravlje. Cilj je bio provjeriti može li se, bez promjene kalorijskog unosa, poboljšati ključne pokazatelje zdravlja srca i metabolizma.

Tok istraživanja

Istraživački tim okupio je 39 dobrovoljaca starosti od 36 do 75 godina, koji su imali prekomjernu tjelesnu težinu ili gojaznost, kao i povišen rizik od kardiometaboličkih bolesti. Učesnici su podijeljeni u dvije grupe. Prva je pratila protokol produženog noćnog posta, što je značilo da su morali izbjegavati hranu tri sata prije spavanja. Kontrolna grupa zadržala je svoje uobičajene navike. Obje grupe su također prigušivale svjetla tri sata prije odlaska na spavanje.

Značajna poboljšanja za zdravlje srca

Nakon sedam i po sedmica, tim je utvrdio da su učesnici iz grupe sa produženim postom imali niži noćni krvni pritisak, pravilniji srčani ritam tokom spavanja i bolju kontrolu šećera u krvi tokom dana. Konkretno, krvni pritisak im se snizio za 3,5 posto, a broj otkućaja srca za 5 posto, što su istraživači ocijenili kao “važan znak kardiovaskularnog zdravlja”. također su pokazali snažniji dnevno-noćni obrazac srčanog ritma, što je povezano sa boljim zdravljem srca.

“Usklađivanje perioda posta sa prirodnim ritmovima budnosti i spavanja može poboljšati koordinaciju između srca, metabolizma i sna, što zajedno štiti kardiovaskularno zdravlje”, izjavila je dr Danijela Grimaldi, glavna autorica studije i vanredna profesorica neurologije na Medicinskom fakultetu Feinberg Univerziteta Northwestern.

Praktična strategija dostupna svima

Istraživači su naglasili da su se učesnici pridržavali protokola u čak 90 posto slučajeva, što pokazuje da je ovakav pristup izvodljiv i u svakodnevnom životu. Dodali su da bi ovo mogla biti efikasna “nefarmakološka strategija za poboljšanje kardiometaboličkog zdravlja”.

“Nije važno samo koliko i šta jedete, već i kada jedete u odnosu na to kada spavate. To je ključno za fiziološke koristi koje donosi vremenski ograničen unos hrane”, zaključila je dr Filis Zi, dopisna autorica studije.