Iako su antibiotici ključni u borbi protiv infekcija, oni nose i neželjene posljedice. Osim što mogu uništiti korisne bakterije u tijelu, istovremeno doprinose razvoju rezistentnih, štetnih sojeva, pokazuju najnovija istraživanja.

Naučnici sa Univerziteta u Upsali analizirali su podatke iz švedskog registra lijekova i povezali ih sa detaljnom mapom crevnog mikrobioma gotovo 15 hiljada odraslih osoba.

“Vidjeli smo da upotreba antibiotika prije četiri do osam godina i dalje utiče na sastav trenutnog mikrobioma. Za neke vrste antibiotika, čak i jedan ciklus ostavlja tragove”, rekao je autor studije Gabrijel Baldanzi.

Istraživači su primijetili da efekti nisu isti za sve antibiotike. Klindamicin, fluorohinoloni i flukloksacilin izazivaju najveće promjene u mikrobiomu, dok je penicilin V imao minimalan i kratkotrajan efekat.

Koordinator studije, Tuve Fal, istakao je da rezultati pružaju važne kliničke smjernice. “Studija može da pomogne u definisanju budućih preporuka za upotrebu antibiotika, posebno kada se bira između dva jednako efikasna lijeka, od kojih jedan ima slabiji uticaj na crijevni mikrobiom”.