Hrvatska će ponovo uvesti obavezni vojni rok nakon 17 godina pauze, kao dio šire strategije članice Evropske unije za rješavanje sigurnosnih pitanja u Evropi i na Zapadnom Balkanu.

Već u ponedjeljak, 800 regruta započinje dvomjesečnu osnovnu obuku u vojnim objektima širom zemlje. Hrvatska je prošlog oktobra izmijenila zakon o odbrani kako bi uvela obavezni rok, u skladu s evropskim trendovima i nakon što su tenzije s Rusijom potakle pozive za jačanjem odbrambenih sposobnosti širom kontinenta.

Unatoč početnoj podijeljenosti javnosti, više od polovine prve grupe regruta bilo je dobrovoljaca, od čega 10 posto žene. Samo 10 ljudi podnijelo je zahtjev za služenje civilne službe zbog savjesnog prigovora, što je najniži procenat u Evropi, prema podacima akademika.

Kada Leon Dejanović (18) započne svoju obuku u maju, bit će jedan od 4.000 regruta koje vlada planira pozvati na godišnjem nivou. Iako je primanje poziva u januaru bilo “pomalo zastrašujuće i iznenađujuće”, ovaj internet influencer s hiljadama pratilaca kaže da nadolazeću obuku vidi kao priliku za predah od digitalnog načina života.

“Iskreno, jedva čekam da budem bez svog telefona neko vrijeme, jer sam zbog posla na njemu cijeli dan”, rekao je Dejanović za Reuters u svom rodnom Karlovcu, 50 kilometara jugozapadno od Zagreba.

Novi regruti će biti obučavani u osnovnim vještinama preživljavanja, samoodbrani, prvoj pomoći i upravljanju FPV dronovima. Program također nudi podsticaje poput mjesečne naknade od 1.100 eura, radnog staža i povlaštenog pristupa zaposlenju u javnom sektoru.

Dejanovićev prijatelj Josip Franjo Cvitešić ne dijeli njegov entuzijazam. “Još nisam dobio poziv, ali iskreno, protiv sam toga”, rekao je Cvitešić, 19-godišnji radnik u fabrici, dodajući da brine da bi služba mogla poremetiti njegov posao i prihode.

Uključujući Hrvatsku, sada će biti 10 zemalja NATO-a s obaveznim vojnim rokom, pridružujući se Grčkoj, Turskoj, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Estoniji, Letoniji i Litvaniji.